Rovinj, (IKA) – Rovinjski ogranak Matice hrvatske i Hrvatsko kulturno društvo “Franjo Glavinić” u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika-Pula, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Hrvatske matice iseljenika i središnjice Matice hrvatske organizirali su od 15. do 17. rujna u Rovinju VI. susrete književnika hrvatskih manjina s književnicima u RH.
Prije same svečanosti otvorenja, u Hrvatskome kulturnome domu otvorena je izložba knjiga u izdanju izdavačke kuće “Croatica” iz Budimpešte. Na izložbi je predstavljeno niz izdanja iz povijesti, jezikoslovlja, književnosti, vjerskih izdanja, te udžbenika.

Samom činu otvorenja VI. susreta književnika hrvatskih manjina s književnicima u RH u Domu kulture nazočio je i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan domovine mr. Ivan Bagarić, kao i predstavnici grada Rovinja, Istarske županije te Hrvatskog društva književnika.
Početak susreta bio je prilika upoznati se s spisateljskim stvaralaštvom petnaestak pisaca Hrvata koji žive i djeluju u Italiji, Crnoj Gori, Vojvodini, Njemačkoj, Mađarskoj, kao i onih iz Hrvatske.

Drugi dan susreta održan je znanstveni skup na kojem su sudjelovala poznata književna imena naših manjina iz susjednih zemalja i svijeta, kao i istaknuti pisci iz Hrvatske te intelektualci i znanstvenici, vrsni znalci života manjinskih etničkih zajednica.
Održana su izlaganja: “Hrvatska kulturna dinamika u globaliziranoj Europi i svijet” (Domagoj Ante Petrić, Zagreb), “O Cvijeti Zuzorić-nadahnuću hrvatske i talijanske književnosti” (Suzana Glavaš, Napulj), “Književno stvaralaštvo Vladimira Bošnjaka” (Sanja Vulić, Zagreb), “Hrvatska književna dijaspora kao zavičajna estetska vrijednost” (Duško Lončar, Novska), “Torquata-roman o seljenju duša u vremenu i prostoru” (Iris Cecilia De Corbavia, Düsseldorf-Opatija), “O književnosti Hrvata doseljenih u Njemačku” (Ivan Ott, Stuttgart), “Knjiga-most između naroda i kultura” (Marija Belošević, Zagreb), “Croatica u službi očuvanja materinskoga jezika” (Čaba Horvath, Budimpešta), “Josip Haydn-gradišćansko-hrvatski skladatelj” (Robert Hajszan, Gradišće), “Prilog hrvatskoj poetskoj riječi u Subotici” (Nevenka Nekić, Zagreb), “Preplitanje dijalekta i standarda u književnom stvaralaštvu” (Tomislav Milohanić, Poreč), “Ustanovna pozadina kao jedina mogućnost preživljavanja autohtonih Hrvata u Mađarskoj” (Mišo Hepp, Pečuh), “Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj” (Mijo Karagić, Budimpešta), “Kulturno i nacionalno djelovanje KUD-a Vladimira Nazora u Somboru” (Šima Rajić, Sombor), “Uloga i značaj društvenog glasila Miroljub” (Matija Đanić, Sombor), “Njegovanje tradicije, kulture i povijesti Boke” (Dubravka Jovanović, Kotor), “Srijem u 18. stoljeću i danas” (Ljubica Kolarić-Dumić, Rijeka), “Hrvati Slovenskoga primorja i njihova manjinska prava” (Mirko Orlić, Portorož), “Bilateralni sporazum o zaštiti prava Hrvata u Makedoniji” (Snježana Trojačanec, Skopje), “Hrvati u Trstu” (Damir Murković, Trst) i “Domoljublje i rodoljublje u književnom stvaralaštvu hrvatskih manjina”(Đuro Vidmarović, Zagreb).

Izlaganja osobito ona koju su predstavili sudionici iz Kotora, Skopja, Portoroža i Trsta istaknula su ulogu Katoličke Crkve ne samo na vjerskom području, već uopće na okupljanju i čuvanju nacionalnog identiteta Hrvata u tim zemljama.
Dubravka Jovanović svoje je izlaganje započela proslavom Tripunove godine, a Mirko Orlić poseban je naglasak stavio na djelovanje hrvatskih katoličkih misija u Sloveniji. Snježana Trojačanec je istaknula je da se u skopskoj katedrali misa na hrvatskome jeziku služi dva puta dnevno. Damir Murković istaknuo je ulogu Crkve kao čuvara, ali i poticatelja moralnih vrednota. Podsjetio je na važnost Crkve u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, pa tako i zajednice Hrvata u Trstu, te zaključio kako hrvatski narod ne bi opstao da nije uz sebe imao i još uvijek ima pastire, jer gdje je Crkva, tamo će biti hrvatskoga naroda.

Okupljanje je bilo i prigoda za predstavljanje knjiga “Protiv tmine” i “Hrvatsko rasuće” Đure Vidmarovića i “Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj” Sanje Vulić. Susreti su završiti zajedničkim obilaskom kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti toga dijela Istre.