Zagreb, (IKA) – VII. dies theologicus priređen je 10. svibnja u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionike skupa u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta pozdravio je prof. dr. Ivan Karlić, istaknuvši kako je tema ovogodišnjega Teološkoga dana 50. obljetnica Katehetskog instituta pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Izrazio je želju da Institut još dugo odgaja mlade djevojke i mladiće koji će sudjelovati u novoj evangelizaciji i tražiti nove putove svjedočenja evanđelja.

Skup je otvorio prof. dr. Josip Oslić, dekan KBF-a, iznijevši kratku povijest Katehetskog instituta, koji je živi ponos i prepoznatljiv te je odigrao važnu ulogu u dva doba, od osnivanja 26. lipnja 1961. za vrijeme kardinala Franje Šepera do pada komunizma, te od demokratskih promjena do danas, kada je bio vrlo važan za oživljavanje vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Institut je u tih pola stoljeća upisalo 2739 studenata, od toga 947 redovnica i 1792 laika, a diplomiralo je 1580 osoba. Osvrnuo se na danas sve manju potrebu za zapošljavanjem diplomiranih studenata, koje mu nameću nove zadaće. Pri osmišljavanju novih studijskih programa važno je ne ugroziti temeljnu namjenu i poslanje instituta, istaknuo je dekan Oslić, spomenuvši neke nedavne odluke Fakultetskog vijeća, poput one da se može početi raditi na projektu dvopredmetnog studija na Katehetskom institutu, te prihvaćanje “novog, obnovljenog i reformiranog studijskog programa religijske pedagogije i katehetike ‘3+2′”. Čestitajući institutu, njegovom vodstvu i djelatnicima 50. obljetnicu, dekan je izrazio nadu da će i njegovo novo vodstvo “prepoznati izazove vremena”.

Plenarno predavanje “50 godina Katehetskoga instituta – više od traga u prošlosti i suvremenosti. S kakvim izgledima za budućnost?” održao je dugogodišnji profesor, danas umirovljeni, dr. Alojzije Hoblaj. Povijest Instituta podijelio je na razvojna razdoblja – od osnivanja 1961. do 1964., kada je bio jednogodišnji tečaj uglavnom za redovnice, a mjesna Crkva pratila je poticaje Drugoga vatikanskog koncila. Od 1964. do 1978. bio je dvogodišnji studij, a posebno se istaknuo tadašnji dekan KBF-a dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić na tragu postkoncilskog gibanja. U razdoblju od 1978. do 1984. ustrojen je četverogodišnji studij, a u razdoblju od 1984. do 1990. razvio se u specijalizirani diplomski studij, čime je spremno dočekao demokratske promjene i uvođenje vjeronauka u školu te je od 1990. do 2001. bitno pridonio da je vjeronauk u školama dobio prolaznu ocjenu u europskim okvirima. Razdoblje od 2001. do 2010. bilo je u znaku implementacije bolonjskog procesa, donošenja novog statuta te ustrojavanja petogodišnjeg studija koji je počeo 2005/06. Dr. Hoblaj također se zauzeo za snažnije vrednovanje Katehetskog instituta unutar KBF-a.
Prvi koreferat “Instituti (znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački) – bogatstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu” održao je prof. dr. Stjepan Baloban. Dao je pregled povijesti svih osam instituta KBF-a. Prva skupina su znanstveno-nastavni, a to su po godini osnivanja Katehetski institut (1961.), Institut za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” (1963.), Institut za teološku kulturu /laika/ (1969.) i negdašnji Institut za kršćansku duhovnost (1984.-2005.). Druga skupina instituta su znanstveno-istraživački: Hrvatski mariološki institut (1974.), Institut za crkvenu povijest (1975.), Biblijski institut (nekada Institut za biblijski pastoral, 1978.) i Institut za ekumensku teologiju i dijalog “Juraj Križanić” (1985.). Istaknuo je kako su ti instituti odgovor mjesne Crkve na znakove vremena, a puno je toga o njima struci i javnosti još neotkriveno i nepoznato područje.
Drugi koreferat “Identitet i poslanje magistara teologije te religijske pedagogije i katehetike” održala je prof. dr. Ružica Razum. Istaknula je važnost osobnog identiteta teologa te jačanja identiteta KBF-a. Osvrnula se na današnje teškoće uslijed smanjivanja sredstava za humanističko-društvena istraživanja i pokušaja nametanja kriterija i standarda prirodnih znanosti te istaknula da teologija ima posebno mjesto u društvu te je njena zadaća da suvremenom čovjeku zbori o Bogu.

Zahvalivši na kraju skupa svim studentima, predavačima, predstojnicima, velikim kancelarima KBF-a i svim djelatnicima, predstojnik Katehetskog instituta prof. dr. Josip Šimunović istaknuo je između ostaloga da treba znati pročitati znakove vremena u vjernosti Bogu i ljudima. U glazbenom dijelu programa nastupio je Zagrebački bogoslovski oktet.