Trogir, (IKA) – “Zakon u životu partikularne Crkve” bila je tema osmoga međunarodnog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika, održanog 9. i 10. listopada na Čiovu kraj Trogira. Organizator simpozija je Hrvatsko kanonističko društvo, suorganizatori Splitsko-makarska nadbiskupija i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a simpozij je sponzorirala Hrvatska biskupska konferencija. Na otvaranju simpozija bili su duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva dubrovački biskup Mate Uzinić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović te velik broj crkvenih pravnika, djelatnika crkvenih sudova i studenata.
Pozdravne riječi uputio je predsjednik Hrvatskoga kanonističkog društva dr. Josip Šalković, rekavši da se simpozij odvija na Čiovu na poziv splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića. Osvrćući se na temu simpozija, dr. Šalković rekao je da je zakon u službi čovjeka i njegova puta prema vječnosti te kako je cilj svake ljudske djelatnosti ljubav, stoga su ljudski zakonodavci pozvani usklađivati ljudske zakone u skladu s božanskim. Tom logikom potrebno je uređivati život mjesne, partikularne Crkve u kojoj se zakon konkretizira i živi, a na ostvarenju tih uvjeta pozvani su raditi svi crkveni pravnici na području sastavljanja i donošenja zakona, tumačenja pojedinih pravnih odredbi i dr. Nakon što je predvodio molitvu, biskup Uzinić istaknuo je kako je ovogodišnja tema simpozija korisna i važna jer kao što partikularno pravo mora biti usklađeno s općim, tako ni opće pravo ne može biti, a da na njega ne utječe partikularno. Spomenuo je kako i Papa citira doprinose različitih biskupskih konferencija te na taj način dopušta da ono o čemu razmišlja partikularna Crkva, da pečat i općoj Crkvi. Pročitao je pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini Tome Vukšića. Dobrodošlicu i uspješni rad, u svoje i uime nadbiskupa Barišića, izrazio je i mons. Miroslav Vidović, a riječi pozdrava dekana KBF-a u Zagrebu dr. Tončija Matulića pročitao je mr. Emil Svažić.
Poslijepodne je euharistijsko slavlje za sve sudionike simpozija u katedrali Sv. Dujma u Splitu predvodio nadbiskup Barišić. Pozdravivši sve okupljene, istaknuo je kako se nalaze na značajnom povijesnom mjestu na kojem se susreće ljudski i Božji zakon. “Ovdje se susrela objava i ljudska samovolja. Ovo je mjesto na kojem su se održale poznate splitske sinode, ovdje je odlučivao i kralj Tomislav i Grgur Ninski, ovdje se odlučivalo o nacionalnoj i crkvenoj povijesti. Dobro je rekao sv. Ivan Pavao II. kad je posjetio splitsku prvostolnicu ‘Ovdje povijest ne šuti'”. Obraćajući se kanonistima, nadbiskup je uputio na opasnost da zakonoznanci pokušaju zamijeniti Evanđelje, reducirati ga na razinu zakona, umjesto da zakone usmjeravaju u smjeru hoda prema Gospodinu. Rekao je da je zakon dobar i potreban “jer nas odgaja i pomaže nam da shvatimo sebe, svoje dostojanstvo i svoju grešnost jer gdje nema zakona nema ni grijeha”, no razmišljajući o čitanju iz Lukina evanđelja o čovjeku koji u noći od prijatelja ište kruh, zapitao se može li zakon pratiti čovjeka u njegovim potrebama ili je ipak potrebno nešto iznad zakona, svjetlo koje će osvijetliti tamu ljudskosti. Zaključio je da jedino Božja milost i ljubav može čovjeku dati potpuni odgovor te da je tu spoznaju potrebno ugraditi u svakodnevni život i rad. Upoznavši ih s bogatim povijesnim, kulturnim i teološkim značenjem splitske katedrale za grad Split, ali i nacionalnu povijest, nadbiskup je sudionicima simpozija zaželio da Gospodin blagoslovi njihov rad, da bude plodan za njih osobno i za cijelu Crkvu.
Prvoga dana simpozija održana su predavanja: Kategorije “opće” i “partikularno” u ekleziologiji II. vatikanskog koncila i kanonističkom govoru (dr. Horvat, Sarajevo); Partikularna Crkva: teološko-pravni elementi (dr. Ivanković Radak, mr. Arpad, Subotica); Utjecaj rimskog i germanskog prava na razvoj partikularne Crkve i prava (dr. Milotić, Zagreb); Razvoj partikularnoga liturgijskog prava u latinskoj Crkvi s posebnim osvrtom na biskupije u Hrvatskoj (dr. Petrak, Zagreb); Pozicija partikularnog prava nakon kodifikacije (dr. Sesar, Sarajevo); Model partikularnog prava istočnih katoličkih Crkava (mr. Barščevski, Zagreb); Međunarodni ugovori kao izvor partikularnog prava (mr. Kovač, Rim).
Drugoga dana simpozija održana su predavanja: Normativna aktivnost biskupskih konferencija i krajevnih sabora (dr. Saje, Ljubljana); Situacija partikularnog prava u Crkvi u Hrvatskoj (dr. Ćubelić, Split); Zakonodavna aktivnost dijecezanskog biskupa (dr. Ćavar, Ancona); Statuti i pravilnici kanonskih struktura suodgovornosti na biskupijskoj razini (dr. Zec, Rijeka); Biskupijska sinoda – vrhunac zakonodavne aktivnosti partikularne Crkve (dr. Ilić, mr. Živković, Đakovo); Normativna konfiguracija i funkcionalnost biskupijske kurije (mr. Vidović, Split); Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini (mr. Boljat, dr. Šalković, Zagreb).
Uoči simpozija, 8. listopada, članovi Hrvatskoga kanonističkog društva održali su IV. redovitu godišnju skupštinu.