Vinkovci, (IKA) – U sklopu Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini koji se od 21. do 27. ožujka održava u Hrvatskoj, na Blagovijest, 25. ožujka u crkvi Svetih Euzebija i Poliona u Vinkovcima misno slavlje predvodio je ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije mons. dr. Miljenko Aničić. Na početku mise zahvalio je domaćim vjernicima za sve što su prošlih godina učinili za Crkvu, Hrvate i ljude u potrebi u Bosni i Hercegovini.
Na kraju misnoga slavlja dr. Aničić je domaće vjernike upoznao sa stanjem u Banjolučkoj biskupiji te ih animirao za solidarnost s Crkvom i ljudima u BiH. Prije rata Hrvata je u Banjolučkoj biskupiji bilo oko 120 tisuća. “U dijelu koji danas pripada Republici Srpskoj oko 80 tisuća, a na južnom dijelu oko 40 tisuća. Južni kraj donekle se održao, premda se broj smanjio, a u sjevernom dijelu od nekad 80 tisuća danas ima između 6 i 7 tisuća i to zajedno s povratnicima, njih 2100”, pojasnio je dr. Aničić i nastavio: “Mi nismo imali rat u Banjoj Luci, ali je provedeno ono što se zove etničko čišćenje. Kad nas nisu mogli isprovocirati na rat, s namjerom da nas potpuno unište, onda je došlo protjerivanje i ubijanje civila po kućama kojih je ubijeno oko 800. U Banjolučkoj biskupiji porušena su ili teško oštećena 203 crkvena objekta Ubijeno je sedam naših svećenika i jedna redovnica. Uništeno je i bez rata nekoliko tisuća kuća (kad su ljudi protjerani onda se skidalo sve što se dalo skinuti, tako da su to bile prave ruševine). Mi smo za vrijeme rata nastojali organizirati naš Caritas koji je malo prije toga i počeo s radom i nije se imao mogućnosti ni razviti, ali s događajima smo se i mi razvijali i uspjeli smo u velikoj mjeri ispuniti što smo sami poduzimali i htjeli. Mi smo bili otvoreni za druge i radi toga, iako su katolici Hrvati bili protjerivani, Caritas je mogao cijelo vrijeme raditi tako da smo tijekom rata mnogim konvojima, više od 120, u Banju Luku uspjeli dovesti više od 20 tisuća tona hrane i drugih oblika pomoći. Nakon rata jer je cijelo to vrijeme bilo izolirano područje, samo smo mogli dovoziti i dijeliti hranu; organizirali smo poštanski ured kako ljudi ne bi ostali bez kontakta sa svijetom (preveli smo nekoliko stotina tisuća pisama i isto toliko vratili u Banju Luku). Nakon rata nastavili smo s radom, ali na širem području: organizirali smo ambulantu. Prvo je vrijeme radilo 45 liječnika i sestara, ali nakon velikoga protjerivanja 1995. godine ostala ih je polovina; organizirali smo i kućnu njegu, potom smo počeli s obnovom kuća gdje je Caritas pomogao u obnovi više od 2300 kuća i stanova. I dan danas se dijeli pomoć u hrani jer doslovno ima gladnih ljudi. Mirovina je 80 eura. U Caritasu imamo radionice u kojima pravimo namještaj za povratnike, imamo i projekt obiteljske pomoći, kumstva za siromašne obitelji, djecu gdje pomažu kumovi iz inozemstva, sprječavamo trgovine djevojkama i ženama jer je BiH nažalost, postala izvoznicom bijelog roblja. Imamo internat za školsku djecu u Prijedoru i nedavno smo otvorili dom za starije osobe u Banjoj Luci. Pokrenuli smo i dvije zadruge kako bi se ljudi mogli zaposliti. Imamo i farmu. U Caritasu i zadrugama radi oko 130 ljudi.” Prema riječima ravnatelja Caritasa Banjolučke nadbiskupije nešto je slično u Sarajevskoj te Mostarskoj nadbiskupiji „jer su katolici u BiH skoro prepolovljeni, ali nije to najstrašnije”. “Najstrašnija je ova kriza koja traje tako da BiH ne zna kud će i što će sama sa sobom i tu je opasnost pogotovo u tome da ode sve više mladih ljudi, a onda je život još teži. Želim zahvaliti za vašu pomoć. Znam da je stanje i ovdje teško i da imate puno nevolja. Pozivam vas koliko možete, koliko srce diktira i koliko novčanik može darovati. Neka bude od srca, a ostanimo povezani u molitvi. Mi molimo za vas ovdje i vašu situaciju kao i da Bog blagoslovi sve naše napore da mi tamo preživimo i da vi idete još bržim korakom nego do sada i da ipak život u Hrvatskoj bude što ljepši jer mi uvijek znamo da smo u BiH kod kuće, ali imamo još jednu domovinu Hrvatsku kojoj uistinu želimo svaki mogući napredak”, zaključio je dr. Aničić.