Stična, (IKA) – U drevnoj cistercitskoj opatiji, u crkvi Majke Božje Žalosne u Stičnoj u Sloveniji održan je u subotu 14. listopada Susret hrvatskih i slovenskih katolika, ove godine u znaku velike proslave 100. obljetnice ukazanja Majke Božje u Fatimi i pod geslom „Zajedno živjeti Mariji poziv”. Susret je u jutarnjim satima započeo duhovnim programom koji su zajedno sa slovenskim i hrvatskim vjernicima animirali i gosti iz Fatime. Svečano misno slavlje predvodio je ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore u zajedništvu s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom i slovenskim i hrvatskim biskupima i svećenicima.
Na hrvatsko-slovenskom hodočašću okupilo se više od 4000 vjernika, a iz Varaždinske biskupije njih više od 1000. Varaždinsku biskupiju su, osim brojnih vjernika laika, predstavljali i svećenici predvođeni biskupom Josipom Mrzljakom te generalnim vikarom mons. Antunom Perčićem. Iz Hrvatske su na susretu sudjelovala ukupno petorica biskupa, uz mons. Mrzljaka bili su biskupi bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, gospićko-senjski Zdenko Križić i pomoćni zagrebački Mijo Gorski i Ivan Šaško. Na hodočašće je stiglo više od 40 autobusa hodočasnika iz Hrvatske i još toliko iz Slovenije, mnogi su došli i privatnim prijevozom, automobilima. Pokazali su da ne postoje nikakvi mali interesi koji bi dva naroda mogli zavaditi ili dijeliti, nego da su u svim svojim osobnim, obiteljskim i egzistencijalnim nevoljama jedno pod Majčinim plaštem. U pretprogramu je hrvatskim hodočasnicima dobrodošlicu poželio celjski biskup Stanislav Lipovšek, predsjednik Pripravnog odbora zajedničke proslave, pjevajući hrvatsku himnu Nebeskoj Majci Rajska Djevo.
Gospine poruke iz Fatime odjekivale su pretprogramom u Stični, ali i župama u Sloveniji. Naime, proteklih šest mjeseci Slovenci su imali intenzivan program koji je vodio vrhuncu slavlja u Stični. Kip Gospe Fatimske hodočastio je slovenskim župama gdje su se vjernici rado okupljali na molitvu. U Stičnu su 13. listopada stigli i predstavnici iz Fatime koji su donijeli kip Gospe Fatimske koji je pak čitavu noć bio izložen na štovanje.
Hodočasnike je na početku mise pozdravio prior cistercitske opatije o. Maksimilijan File. Podsjetio je kako je Stična već više od 880 godina susretište ljudi, naroda, ideja, kultura, sjecišna točka ljudi s Bogom, a „ovoga dana postala je sjecište dvaju naroda koji crpe iz istih korijena i nastoje se boriti za iste vrednote”.
Nadbiskup Zore u homiliji je podsjetio na događaje koji su se zbili u Portugalu 1917. godine, kada se Marija ukazala troje djece. Sve se to odvijalo u trenucima kada je po svijetu bjesnio Prvi svjetski rat koji je iza sebe ostavio 37 milijuna mrtvih, ranjenih i nestalih; kada su se boljševici u Rusiji pripremali na revoluciju koja je u idućim desetljećima prouzročila ukupno 94 milijuna žrtvi. Sjećanje na te krv i suze nisu zaboravljeni, a čitamo i slušamo iz dana u dan, s kakvom lakoćom ljudi danas pokazuju svoju moć, kako ne štede na prijetnjama i kako se čuje zveckanje oružja. Svi se mi jako dobro sjećamo rata i početka 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji. Koliko je to bilo straha, patnje i smrti!? Sposobni smo započeti novi rat, upozorio je nadbiskup, istaknuvši kako je zbog toga fatimska poruka tako aktualna. Moramo je čuti i slijediti. Ako zaboravimo na Boga, na stravičan način doživjet ćemo izbacivanje iz Raja. Kako je prvi grijeh Adame i Eve okrenuo jednoga protiv drugoga, tako smo se i mi danas u stanju posvađati među sobom. Bez Boga postajemo sebični s vječnim strahom da imamo premalo. Zaboravljamo živjeti i „biti”. Da bismo ustrajali u odluci da ćemo nadići te udaljenosti, moramo i mi djelovati kao što su apostoli djelovali – uporna zajednička molitva nas priprema za otkrivenje Duha Svetoga, Gospodina, koji nas oživljuje i poučava o svemu svega što je sam Isus rekao, poručio je, između ostaloga, nadbiskup Zore.
Homiliju na hrvatskom jeziku izrekao je biskup Josip Mrzljak, predsjednik hrvatskog Odbora za organizaciju susreta. Istaknuo je da poruka iz Fatime, premda se dogodila prije sto godina, nije zastarjela nego je i danas važna. Svjedoci smo kako se države i narodi natječu oko toga tko ima najbolje naoružanje, misleći da se oružjem mogu spriječiti neki novi sukobi među narodima. Onda mi možemo kazati da imamo najjače oružje – to je krunica, oružje koje može uništiti svako zlo. Može uništiti mržnju i širiti ljubav. I to je tako jasna i velika poruka Marije iz Fatime, koja i nama danas govori i zato smo danas ovdje, jer želimo čuti taj glas. Mi želimo živjeti u miru i prijateljstvu i zato mi je drago da danas mogu kazati kako smo mi i Hrvati i Slovenci susjedi i kako smo stoljećima uvijek živjeli u dobrosusjedskim odnosima kako smo se međusobno posjećivali u našim svetištima, posebno u Marijinim svetištima: Mariji Bistrici, Brezju, na Ptujskoj Gori i na Trsatu. To su ta mjesta koja okupljaju, gdje se ne pozna zapravo tko je koje narodnosti nego se prepoznajemo po tome kako i na koji način stanemo pred taj kip Blažene Djevice Marije i koliko ona nama danas govori, poručio je hodočasnicima biskup Mrzljak.
Nakon homilija dva susjedna naroda posvetili su se Gospi posvetnom molitvom hrvatskih i slovenskih vjernika koju su molili svi prisutni, svaki narod na svojem jeziku. U darovnoj procesiji sudjelovali su slovenski i hrvatski vjernici u narodnim nošnjama. Hrvati su prinijeli košaru s plodovima zemlje ukrašenu licitarskim srcima sa simbolom Marije Bistrice gdje su započela ta zajednička hodočašća; zatim kip Majke Božje Bistričke te zavjetnu svijeću o Godini sv. Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Slovenci su pak prinijeli kip Gospe Fatimske u kapelici te košaru s proizvodima cistercitske opatije u Stični. U molitvu Očenaš uveo je biskup Križić, rekavši da kao kršćani nismo pozvani samo da tu molitvu naučimo napamet i recitiramo, nego da ju iskreno molimo i iznad svega živimo.
Na kraju misnog slavlja prisutnima su se još jednom obratili mons. Zore i mons. Mrzljak zahvalivši svima koji su sudjelovali u slavlju. Varaždinski biskup kazao je kako već razmišljaju o idućem hrvatsko-slovenskom susretu katolika, a kao moguće mjesto spominju se Krašić i Zagreb i to nakon što bi „blaženi Alojzije Stepinac bio proglašen svetim”, nakon čega je uslijedio ogroman pljesak odobrenja okupljenih. Uslijedila je procesija s Gospinim kipom oko crkve i cistercitskog samostana. Za vrijeme procesije pjevale su se litanije Majci Božjoj. Euharistijsko slavlje uveličao je zbor sastavljen od pjevača iz slovenskih župa Stična, Višnja Gora, Krka i Šentvid (Ljubljana). Želja je da ovo zajedničko hodočašće dvaju susjednih i prijateljskih naroda pridonese mirnom rješavanju poteškoća i nesuglasja, u duhu poruka o molitvi i miru koje je Majka Božja donijela cijelom svijetu, a posebno vjernicima tijekom ukazanja u Fatimi.