Zagreb, 24. 10. 1994. (IKA) – Nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić primio je danas, 24. listopada u nadbiskupskom dvoru ministra za europska pitanja u francuskoj Vladi Lamassourea i francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Jeanne Marie Chenua s njihovim suradnicima. Nakon sastanka, uzoriti je kardinal Kuharić primio francuske i hrvatske novinare i odgovorio na njihove upite u svezi s razgovorima i drugim pitanjima koja su novinare interesirala. Na upit što bi osobno poručio Francuskoj i Francuzima, kardinal Kuharić je podsjetio na velike parole francuske demokracije “sloboda, jednakost i bratstvo” i tražio dosljednu zaštitu tih načela u svim slučajevima, za sve države i sve narode. On je spomenuo “najveći grijeh ovoga rata”, problem etničkog čišćenja, zatim je govorio o nužnosti priznavanja suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine u njihovim međunarodno priznatim granicama, navodeći kao uzrok rata srpsku velikodržavnu ideju iz prošloga stoljeća. On je istaknuo da je nužno zajamčiti sva prava srpskoj manjini u Hrvatskoj, ali jednako tako i po istom načelu valja voditi računa i o zaštiti i jamstvu svih prava za hrvatsku manjinu u Srbiji, ali i za Albance na Kosovu, Muslimane u Sandžaku i Mađare u Vojvodini. Jedino takva dosljednost slijedi potpuno načela “slobode, jednakosti i bratstva” na kojima je utemeljena francuska i uopće zapadne demokracije. Sloboda za sve ljude, prava za sve ljude, tolerancija i suživot načela su koja promiče Crkva u Hrvata. Na upit kako bi Crkva mogla zaustaviti rat, kardinal je odgovorio da nije uopće u pitanju rat između Crkava, pa ga prema tome Crkva ne može zaustaviti jer ga nije ni počela, i da “sila koja je pokrenula rat po preciznom i sustavnom planu, uopće nije crkvena”, te da Crkva može samo moliti, upozoravati, pozivati na mir i suživot, zalagati se za štovanje ljudskih prava i konkretno pomagati svim ljudima u nevolji, pogođenima ratom i potrebitim, ponajprije preko Caritasa i sličnih ustanova. Kardinal je upozorio i na nastavak etničkog čišćenja na prostorima pod srpskom okupacijom, probleme prometa zbog okupiranih područja i istaknuo da su i u njegovoj, kao i u ostalim biskupijama, “granice” okupiranih župa i dalje zatvorene za posjet svećenika i biskupa.
Banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je uz kardinala bio nazočan razgovorima s francuskom visokom delegacijom, novinarima je objasnio stanje u svojoj biskupiji. Premda ondje nije bilo rata ni bilo kakvih vojnih sukoba, upravo zbog toga što Hrvati katolici nisu željeli sukobe, prostor je biskupije gotovo potpuno “očišćen” od nesrpskog pučanstva. Potpuno su pogažena sva temeljna ljudska prava nesrpskog pučanstva, a biskupski je ordinarijat u svojim prostorijama organizirao osnovu zdravstvenu zaštitu, koju osim katolika jednako traže i muslimani i pravoslavni koji nemaju novaca za liječničke usluge. Biskup Komarica je istaknuo da bi svakako trebalo promicati miroljubivo ponašanje i suživot svugdje gdje ljudi žele mirno živjeti i da bi trebalo javnost objektivno informirati, kako bi ona bila protiv svih ekstremnih političara koji prisvajaju sebi pravo uzdizati jedino svoj narod na štetu svih drugih naroda. On je na kraju rekao da ne traži od novinara da vjeruju njegovoj riječi, nego ih je pozvao u Banja Luku da se sami uvjere u stanje i izvijeste javnost o tome. Unatoč činjenici da su u Banja Luku dolazili mnogi inozemni novinari, nikad nijedan još nije došao saslušati riječ Hrvata katolika, pa je biskup Komarica francuske novinare na to posebno upozorio.