Split, (IKA) – Umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić ovih božićnih blagdana obilježava visoke obljetnice: 94 godine života, 56 godina biskupstva i 70. obljetnicu svećeništva. U povodu obljetnica Splitsko-makarska nadbiskupija priredila je 30. prosinca prigodno slavlje u konkatedrali Sv. Petra. Euharistijsko slavlje u kapeli Gospe Ranjene predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s umirovljenim nadbiskupom Antom Jurićem i ostalim svećenicima.
Toj velikoj proslavi za mjesnu Crkvu i šire, u kojoj su sudjelovala tri nadbiskupa Splitsko-makarske nadbiskupije, pridružili su se predstavnici grada Splita i županije, rodnih mu Kaštela te predstavnici redovničkih udruga i zajednica.

Mons. Frane Franić rođen je 29. prosinca 1912. u Kaštel-Kambelovcu. Za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 25. prosinca 1936. u Splitu. Godine 1938. poslan je na poslijediplomski studij u Rim, gdje je postigao doktorat bogoslovnih znanosti na Papinskom sveučilištu Gregorijani. Nakon povratka iz Rima obnašao je različite dužnosti u Splitu. Za biskupa je zaređen 17. prosinca 1950. u Splitu. Od tada kao pomoćni biskup i generalni vikar djeluje u Splitu do 1954., kada je došao na čelo biskupije. Splitsko-makarskom Crkvom upravljao je najprije kao upravitelj, a od g. 1960. kao splitsko-makarski biskup, odnosno od 1969. do 1988. kao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Umirovljen je 16. listopada 1988. U tijeku svoga svećeništva mons. Franić izgovorio je 27.276 misa, istaknuo je u propovijedi nadbiskup Barišić, dodavši kako je djelovao u teškom vremenu ograničenja i progona, zatiranja vjere i kreiranja nekih drugih putova i ideala. Vjeran svome svećeničkom pozivu, blag i pravedan, ali odlučan i vjeran Bogu, papi i svojoj Crkvi, nadbiskup Franić postaje svjetlo i primjer vjernicima onoga doba, danas i budućim naraštajima. Tom Tijelu trebalo je dati svoje rane, dušu i tijelo te stoga nije slučajno da je mons. Franić ustanovio blagdan Ranjene Gospe i slavio mise dugo nakon umirovljena u ovoj istoimenoj kapeli, kazao je nadbiskup Barišić.

Za pripreme Drugoga vatikanskog sabora mons. Franić bio je član Teološkoga pripravnog povjerenstva, na Saboru član saborskoga Doktrinarnog povjerenstva, a nakon Sabora bio je vanjski član rimske Kongregacije za sakramente i bogoštovlje i Kongregacije za proglašenje svetaca. Kao pastir Splitsko-makarske (nad)biskupije bio je poticatelj i usklađivatelj svega dušobrižničkoga i drugoga rada. Sazvao je i vodio Pedeset i petu splitsku sinodu, koja je trajala od 1986. do 1987. Dugi niz godina dr. Franić predavao je na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi, odnosno na Teologiji u Splitu, bogoslovne, filozofske i druge predmete, a od 1965. do 1988. je njezin Veliki rektor. Osnovao je 1970. Institut za teološku kulturu laika, koji je bio pri Teologiji u Splitu, a i danas je pod nazivom Teološko-katehetski studij. Sa skupinom splitskih katoličkih intelektualaca, svećenika i laika pokrenuo je 1966. časopis za vjersku kulturu “Crkva u svijetu”. Surađivao je u brojnim časopisima i listovima, zbornicima i drugdje. Objavio je niz knjiga. među njima Povijest filozofije, Putovi dijaloga, Bit ćete mi svjedoci, Crkva, stup istine.

“Oče nadbiskupe Franjo, ili don Frane mi Vam želimo da živite ovdje u milosti Božjoj, u vjeri i nadi, i da u svježini svoga lica ugledate lice Boga Oca u vječnosti”, kazao je nadbiskup Barišić čestitavši još jednom mons. Franiću obljetnice, koje su se sve tri dogodile oko središnjega događaja Božića.

U povodu visokih obljetnica mons. Franiću svoju čestitku u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskupi Splitske metropolije te predstavnici crkvenih ustanova u metropoliji.
Na kraju misnoga slavlja svoju je riječ uputio i slavljenik nadbiskup Frane Franić. Zahvalivši na dostojanstvenoj svečanosti i preporučivši se u molitve, mons. Franić istaknuo je kako je molitva za drugoga uvijek plodonosnija te je pozvao vjernike da se mole osobito za Crkvu.