Zagreb, (IKA) – Znanstveni simpozij “Vizionar i učitelj” u povodu desete obljetnice smrti dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića započeo je u subotu 12. prosinca u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te suorganizaciji Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanske sadašnjosti.

Otvorenju simpozija nazočili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, novoimenovani sisački biskup Vlado Košić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak, generalni definitor Kapucinskog reda u Rimu fra Jure Šarčević, dekan KBF-a dr. Josip Oslić, dekan FFDI dr. Anto Mišić, direktor KS-a dr. Željko Tanjić, kao i predstavnici i profesori katoličkih veleučilišta iz Đakova, Rijeke i Splita.

Kardinal Bozanić u uvodu je istaknuo kako se ne može govoriti o promicanju koncilske misli na hrvatskom prostorima bez riječi o velikom doprinosu što ga je dao Tomislav Šagi-Bunić i to koncilskoj i postkoncilskoj teologiji. Šagijevo je životno djelo bila koncilska obnova naše Crkve. Naime, on je i sam bio sudionik II. vatikanskog koncila kao osobni teolog zagrebačkog nadbiskupa, kasnije kardinala Franje Šepera, podsjetio je kardinal Bozanić.
Bio je redovnik, svećenik, profesor, teolog, i to ne samo radom, nego i životom. Desetljećima je odgajao mlade naraštaje, ostavivši iza sebe veliko mnoštvo učenika. Bogata Šagijeva bibliografija donosi opus koji nam je ostavio. Njega je potrebno proučavati kao nezaobilaznu baštinu koja nadahnjuje suvremeni razvoj hrvatske teološke misli. Nadasve pak bio je i ostao Isusov vjernik zauzet za Crkvu koja je poslana da bude bogočovječanska zajednica svega ljudskoga roda. Tu je koncilsku ideju nastojao artikulirati kroz Isusove riječi “Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste”, zalažući se tako za ostvarenje civilizacije ljubavi. Život i djelo Tomislava Janka Šagi-Bunića, baština je koja nam je dana i koja nas obvezuje. Proučavanje njegova djela znači proučavanje jednoga razdoblja naše Crkve. Ovakvi i slični znanstveni skupovi prava su prilika i izazov za takve nove pothvate, zaključio je kardinal Bozanić.

Dekan Oslić istaknuo je zahvalnost što je naša Crkva imala tako marljivog i originalnog tumača II. vatikanskog sabora. Svojim teološkim prinosima i razmatranjima, prof. Tomislav Janko Šagi-Bunić afirmirao se i pozicionirao u vodećeg postkoncilskog teologa Crkve u Hrvata. Od osobite važnosti bila su njegova promišljanja samog misterija i poslanja Crkve za ljude našeg vremena. Šagi-Bunić je bio dugogodišnji profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, pročelnik Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, te je kao dekan u tri mandata vrlo mudro vodio KBF u ne tako dobrim vremenima naše bliske povijesti. Predavao je kolegije Kristologiju, Patrologiju i Povijest dogmi, a kolegij Uvod u misterij Krista i povijest spasenja pridržao si je kao osobitu poslasticu, te je taj kolegij na KBF predavao i nakon odlaska u mirovinu, podsjetio je dekan Oslić, te istaknuo kako Šagi-Bunić pripada među naše najizvrsnije poznavatelje otačke teologije. Bio je vrlo cijenjeni profesor, ugodni sugovornik, samozatajan i skroman redovnik, zaključio je dr. Oslić.

Zahvalivši svima koji su pridonijeli ostvarenju simpozija, provincijal Petanjak istaknuo je kako je deset godina od smrti Šagi-Bunića dovoljan odmak da se vidi koliko je bio učitelj, i koliko smo htjeli biti učenici. A vizionarski su pogledi to snažniji i vremenitiji što dublje i dalje u budućnost budu dopirali, rekao je Petanjak, te u osvrtu na širok spektar tema na simpoziju istaknuo kako one pokazuju koliko je Šagi-Bunić bio integralna osoba koja se zanima za sve ono što je Božje, i što je ljudsko. Bio je svjestan talenata koje mu je Bog udijelio, spoznao je čas Božjega pohoda koji nije smio propustiti. Svoje je vizije otkrivao dijelio i usavršavao sa suradnicima također vizionarima koje je Svevišnji u tom povijesnom času podario ovom malom narodu, a oni su potom djelo svoga duha i uma nesebično ugrađivali u ovaj Božji puk. Stoga je on prije svega vjernik, učitelj i naučitelj Crkve koji je iz ljubavi prema Kristu kršćanski ljubio Crkvu u sklona i nesklona vremena. Sav je njegov rad i trud proizlazio iz vjere u Trojedinoga Boga i dobrobiti ovog naroda, poručio je Petanjak.

Dr. Tanjić istaknuo je kako je u teškim trenucima proteklog stoljeća Bog našu Crkvu i narod obradio mnogim duhovnim gorostasima među kojima je i Tomislav Janko Šagi-Bunić. Bez njih bi povijest naše Crkve, ali i sadašnjost i budućnost bila mnogo siromašnija, sumornija. U vremenima kada se često pitamo kako svjedočiti Evanđelje u društvu, kako u njemu biti prisutan ne zapadajući u jeftino politikanstvo, kako teološki promišljati i pokazati da je teologija važna za Crkvu i društvo, te da je Crkva mjesto služenja Evanđelju, zahvalni smo Bogu što nam je darovao mogućnost da znakovito možemo promatrati osobu Tomislava Janka Šagi-Bunića, između ostaloga jednoga od osnivača KS-a, rekao je dr. Tanjić.
U glazbenom dijelu svečanog otvorenja simpozija sudjelovao je mješoviti zbor crkve Sv. Mihaela iz Zagreba.