Blaca, (IKA) – U čast Velikoj Gospi koju vjernici otoka Brača posebno časte, što potvrđuju i crkve podignute Mariji u čast, vjernici toga otoka hodočastili su u subotu 22. kolovoza u Pustinju Blaca, glasovitu glagoljašku pustinju, smještenu na južnoj strani otoka, koju su u 16. st. utemeljili poljički svećenici glagoljaši bježeći pred Turcima. Prema tradiciji, blatačkoj Gospi hodočasti se prve subote poslije svetkovine Velike Gospe. Za ovogodišnjeg pohoda Blacima okupili su se brojni hodočasnici, među kojima zamjetan broj gostiju koji se nalaze na odmoru.
U crkvi posvećenoj Uznesenju Marijinu misno slavlje predvodio je župnik Brusja i Veloga Grablja na Hvaru i župni vikar katedralne župe u Hvaru Ivan Jurin. Uoči misnoga slavlja župnik Nerežišća, Dračevice i Donjega Humca Ljubomir Galov, kojemu pripada i pastoralna briga za Blaca, pozdravio je hodočasnike, podsjetivši kako se nalaze u glasovitoj pustinji koju su utemeljili svećenici glagoljaši, donijevši sa sobom kip Majke Bogorodice s Djetetom, najstariji predmet pustinjskoga kompleksa. Pustinja u svakodnevnom govoru označava povlačenje, smiraj, prepoznavanje onoga što je za život bitno. U kršćanstvu ona je mjesto susreta s Bogom, a onaj tko se želi susresti s Bogom, prvo se mora susresti sa samim sobom, rekao je predvoditelj slavlja, zaželjevši da hodočasnici u Blacima dožive susret s Bogom.
Na početku homilije ustvrdio je kako vlada slika svijeta s beznađem koju nude mediji i u kojemu ništa nije moguće promijeniti. Crkva svojim pozivom iz zborne molitve “Daj da težimo za onim što je gore” daje preporuku vjernicima kako mijenjati svijet. Crkva daje odgovor na pitanje boljega svijeta koji dolazi od Boga. Slaveći Mariju i njezino uznesenje na nebo prepoznajemo onu koja može biti početak boljega svijeta. Marija uzima za pravo biti promotor boljega svijeta. Ako je to istina, zašto se poslije naših slavlja vraćamo svojim navikama? Nude li kršćani sliku boljega svijeta ili je bolji svijet tek utopija, zapitao je okupljene hodočasnike, istaknuvši da su kršćani pozvani pokazivati kako Bog može djelotvorno biti prisutan u ovom i ovakvom svijetu. Potrebno je čeznuti za boljim svijetom. Svetkovina koja nas je okupila daje nam viziju toga boljega svijeta. Od nas to iziskuje trud i odricanje. Želimo vjerovati da je pod Marijin vodstvom izgradnja boljega svijeta moguća i da ima smisla, istaknuo je propovjednik, potaknuvši vjernike da u hodočasničkom susretu s pustinjom prepoznaju važnost izgradnje boljega svijeta.
Već tradicionalno, poslije mise održana je procesija glagoljaškom pustinjom s kipom Majke Bogorodice s Djetetom, poznatijom pod nazivom Gospa Blatačka, uz pjesmu pobožnoga puka koji je na taj način iskazao svoje štovanje prema Blaženoj Djevici Mariji. Na kraju hodočasničkoga slavlja ravnateljica Centra za kulturu otoka Brača prof. Jasna Damjanović upoznala je okupljene hodočasnike s opsežnim radovima na sanaciji pustinjskog kompleksa, ustvrdivši da su Blaca kulturno dobro neprocjenjive važnosti. Istaknula je, pritom, radove na obnovi dijela krovišta, zatim uređenje dijela makadamskog puta koje će omogućiti lakši pristup hodočasnicima, te ujedno najavila radove na obnovi drugoga dijela krovišta u listopadu ove godine. Sva ta obnova, kako je naglasila, ne bi bila moguća bez podrške i pomoći Ministarstva kulture, zatim Splitsko–dalmatinske županije i Općine Nerežišća kojoj pripadaju Blaca.
Pustinja Blaca utemeljena je pismom hvarskoga biskupa Petra Cedulinija 1590. godine nakon što su poljički svećenici glagoljaši htjeli zasnovati redovničku zajednicu. Prva crkva posvećena Uznesenju Marijinu završena je 1614. godine, a poslije velikoga požara ponovno je izgrađena 1727. godine. Posljednji svećenik u Blacima bio je Nikola Miličević ml., književnik, pjesnik i astronom, koji je 20-ih godina 20. st. stvorio u Blacima opservatorij i opremio samostan knjižnicom, instrumentima i teleskopima. Od 1994. godine muzejska ustanova nalazi se u sklopu Centra za kulturu otoka Brača, čije se muzejske pokretnine nalaze u vlasništvu Hvarske biskupije od 1972. godine.