Đakovo, (IKA/BTU) – Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu u tijeku je studijski dan o socijalnom nauku Crkve na temu “Vjernik laik u javnom životu”. Studijski dan organizira Biskupijski pastoralni centar – Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačke i Srijemske biskupije u suradnji sa Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije.
Postkoncilski vjernik laik u javnom životu (prema dokumentima Crkve); gdje je vjernik laik u javnom životu?; vjernik laik ravnopravni građanin i mogućnost organiziranja vjernika laika u hrvatskom društvu, teme su o kojima vjernici laici Đakovačke i Srijemske biskupije zajedno s predavačima doc. dr. Vladimirom Dugalićem, povjerenikom Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačke i Srijemske biskupije; mr. Gordanom Črpićem, predstojnikom Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije; prof. dr. Stjepanom Balobanom, predsjednikom Katedre za socijalni nauk crkve pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i Ivicom Relkovićem, društveno angažiranim vjernikom laikom iz Zagreba promišljaju danas u Đakovu. Postkoncilski vjernik laik svoje djelovanje mora inspirirati socijalnim naukom Crkve. Mora biti odgovoran, kreativan, zauzet, društveno angažiran, osobito u obitelji i na radnom mjestu. “Ako želimo biti postkoncilski vjernici onda se mora nadići nesklad između vjere i svagdašnjeg života”, poručio je doc. dr. Dugalić. Četiri su područja djelovanja postkoncilskog vjernika laika: služenje ljudskoj osobi, kultura, gospodarstvo i politika. O pitanju gdje je vjernik laik u javnom životu mr. Črpić je istaknuo da “mi još uvijek živimo u društvu kojem je politika kolonizirala cjelokupni društveni život koji je još uvijek nedovoljno razvijen”, a kao razlozi su, između ostalih, bivši komunistički sustav i rat. Period kroz koji će društvo zaživjeti u nekom svom punom sjaju je, prema riječima mr. Črpića 15 do 20 godina “kada će se vjernici laici pojaviti kao većina, a ne manjina u hrvatskom društvu. Sada se tek počinju pojavljivati kao relevantan faktor na društvenoj sceni”. Poručio je kako aktivno uključivanje u izgradnju suvremenoga hrvatskog društva nije jednostavno. Govoreći o vjerniku laiku ravnopravnom građaninu prof. dr. Baloban je pitao: “Jesmo li zaboravili da imamo pravo kao i svaki drugi hrvatski građanin na javnom mjestu reći i pokazati da smo katolici? Ili postoji neki unutarnji strah još od bivših vremena u kojima su kršćani katolici mogli biti vjernici u zatvorenom prostoru, a kada su izašli van to su sakrivali, svjesno ili nesvjesno? Mislim da je došlo vrijeme da počnemo najprije o tome raspravljati, a nakon toga vjerujem da će se stvari mijenjati na bolje”, poručio je dr. Baloban. Ivica Relković je govorio o mogućnostima organiziranja vjernika laika u hrvatskom društvu. “Mi smo na pragu ulaska vjernika u udruge civilnog društva tzv. udruge općeg dobra, udruge koje djeluju prema van, koje izlaze iz oaze. Mi smo se katolici malo ulijenili, naučili smo biti u oazi u kojoj nam je dobro. Tu nema velikih napada, bura. Kada izlazimo sa svojim vrijednostima u javni, građanski prostor, tada uslijede i napadi ispod pojasa pa se toga možda malo bojimo, ali ohrabrujemo na više projekata udruga civilnog društva i ohrabrujemo vjernike da argumentima djeluju u civilnom društvu jer bez toga naš će politički prostor, a udruge civilnog društva, također su politički prostor, biti onakav kakav mi ne želimo, i nećemo na to moći utjecati. Krenimo sada utjecati na taj prostor, imamo na to pravo”, poručio je Relković.

U poslijepodnevnom dijelu studijskoga dana sudionici će sudjelovati u radionicama nakon kojega će plenumom i završiti drugi studijski dan o socijalnom nauku Crkve u Đakovu.