Makarska, (IKA) – Stručni skup za vjeroučitelje “Vjeronauk i Hrvatski nacionalni obrazovni sustav” održan je od 29. do 31. ožujka u Makarskoj, u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Zavoda za školstvo RH te Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Prva stručna edukacija okupila je vjeroučitelje iz županijskih stručnih vijeća te iz 49 hrvatskih osnovnih škola u kojima se ove godine počeo eksperimentalno provoditi HNOS. Uime splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića skup je otvorio generalni vikar Ivan Ćubelić, riječima dobrodošlice i željama za uspješnim početkom edukacije u primjeni HNOS-a u vjeronauku. Uvodne pozdrave vjeroučiteljima uputo je državni tajnik za osnovno školstvo Nevio Šetić.
Prvoga dana predavanje “Vjeronauk pred izazovima HNOS-a” održao je dr. Ante Pavlović, viši savjetnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK za izdavanje teološko-katehetske literature i predsjednik komisije NKU HBK za izradu programa i vjeronaučnih udžbenika. Istaknuo je potrebu za ujednačavanjem odrednica budućeg Nacionalnog uputnika i programa pojedinih nastavnih predmeta s programom vjeronauka, u čemu posebnu pozornost treba posvetiti integrativnom učenju i uspostavljanju međupredmetne korelacije radi uspostavljanja skladna i konzistentna sustava odgoja. Dr. Pavlović istaknuo je i potrebu programiranja rada za djecu s posebnim potrebama. Nakon predavanja i rasprave uslijedio je rad u skupinama s temama projektna nastava, slobodni angažman, korelacija u nastavi te vrednovanje u nastavnom procesu.
Drugi dan stručnog skupa dr. Jadranka Garmaz održala je predavanje “Suvremeni oblici i metode rada u nastavi prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu”. Istaknula je kako se najintenzivniji oblik samostalnog rada događa u projektima koji traže zajedničko postavljanje cilja, planiranje, provedbu i realizaciju. Skupine učenika kao stručnjaci obrađuju jedan dio tematike i sukladno svojim sposobnostima i interesima uključuju se u ostvarivanje zajedničkog cilja. Od rezultata je važniji proces koji nudi bezbroj mogućnosti predmetnog i društvenog učenja. Dr. Garmaz istaknula je kako su obilježja takve projektne nastave usmjerenost na interese sudionika, samoorganizacija i samoodgovornost, planiranje usmjereno na cilj, interdisciplinarnost, usvajanje društvenih kompetencija, djelovanje prema vani, uloga učitelja i upućenost na mnoga osjetila.
U predavanju “Vrednovanje je više od ocjenjivanja” dr. Valentina Mandarić osvrnula se na novi pristup vrednovanju i praćenju u odgojno-obrazovnom procesu prema HNOS-u, ukazavši kako je dosad bilo mnogo nedostataka poput nepostojanja organiziranog načina praćenja i vrednovanja rezultata obrazovnog sustava. Dosad je vrednovanje često bilo uzrok nezadovoljstva i frustracije kod učenika, roditelja i društva u cjelini. HNOS stoga predviđa izradu novog sustava unutarnjeg i vanjskog vrednovanja učenja i postignuća, osposobljavanje učitelja za taj novi pristup te utvrđivanje nacionalnih obrazovnih standarda koji bi jamčili objektivno praćenje i vrednovanje kakvoće školskog sustava.
Treće predavanje održala je mr. Vini Rakić o temi “Djeca s posebnim potrebama u redovnoj osnovnoškolskoj nastavi”.

Trećeg i završnog dana, tematski nazvanog “Vjeronauk i Hrvatski nacionalni obrazovni standard” dr. Ružica Razum sa zagrebačkog KBF-a održala je predavanje “Nemogućnost odgojnog djelovanja suvremene škole prema HNOS-u”. U prvom dijelu istaknula je važnost odgoja koji ima odlučujuću riječ u oblikovanju ljudskog života. Bez odgoja nema kvalitetnog čovjeka, a bez njega nema niti kvalitetnog društva. Prenošenje i prihvaćanje temeljnih općeljudskih vrijednosti, kao preduvjeta i temelja istinskog života, ostvaruju se odgojnim djelovanjem. Dr. Razum upozorila je kako su nevrijednosni pluralizam i neodgojni čimbenici u strahovitom porastu u suvremenom društvu. Istaknula je važnost škole u odgojnom procesu, koja ne može biti vrijednosno neutralna te zajedno s obitelji i župskom zajednicom ima najveći utjecaj na odgajanje kvalitetnih mladih ljudi. Poseban naglasak stavljen je na mogućnosti HNOS-a, čiji socijalizirajući sadržaji uvelike mogu pridonijeti kvaliteti odgoja. U tom okviru odgojni se ciljevi sastoje od promicanja općih vrijednosti poput čistoće, urednosti, obazrivosti, sposobnosti vladanja sobom, odgode zadovoljenja, prepoznavanja i vladanja vlastitim emocijama, razvijanja samopoštovanja i poštovanja drugih, poštovanja života kao najveće vrijednosti, razvijanja ekološke svijesti i drugih vrednota. Dr. Razum kazala je kako je potrebnije mijenjati načine poučavanja i življenja unutar škole, nego sami sadržaj poučavanja. Nije potrebno držati mladima predavanja o problemima, nego im pomoći da usvoje načine razmišljanja i ponašanja koji će im pomoći da nadvladaju te probleme. Dr. Razum zaključila je kako je to moguće ukoliko riječ prepusti mjesto iskustvu, praktičnom radu i pedagogiji uzora.