Split, (IKA) – “Vjeronauk kao mjesto odgoja za društvenost” bila je okvirna tema Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama koja je problematizirana kroz tri dana njenog rada od 23. do 25. kolovoza. Škola je održana u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, a u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK u suradnji s Centrom za socijalni nauk Crkve HBK i Zavodom za školstvo RH. Gotovo četiri stotine sudionika ove škole na početku je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš, kao njen domaćin, prepustivši potom riječ mjesnom ordinariju nadbiskupu Marinu Barišiću. “Da sam danas bio negdje drugdje, bilo bi to u suprotnosti s temom ove škole”, rekao je u svom pozdravnom govoru nadbiskup Barišić, istaknuvši pri tom da je ova tema neophodna u razmišljanju Crkve, kako ne bi ostali zatvoreni u teme ukoričene u katekizmima. Nova je potreba ponovno i dublje otkrivati potrebu društvenosti i zajedništva, istaknuo je, zaželjevši vjeroučiteljima da krenu u novu šk. god. s novim zanosom duha i da se dobro osjećaju u 1700-ljetnom Splitu.

Obrazlažući razloge za izbor ovogodišnje teme, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda dr. Ivica Pažin je istaknuo da se Crkva oduvijek zalagala za dijalog i društvenost. Svakih desetak godina, rekao je, dolazi do kritičkih promišljanja o vjeronauku u školi (oslonivši se pritom na iskustva drugih europskih država) koja dolaze s različitih strana. Zadaća vjeronauka u školi jest uvijek postavljati pitanja o smislu života što je u skladu sa školom koja je dužna tumačiti svijet u njegovoj etičkoj komponenti, rekao je dr. Pažin ne propustivši istaknuti odgovornost Crkve za provođenje vjeronauka u školi, jer je on utemeljen na konfesionalnosti. Pozdravljajući skup, pročelnik Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve pri HBK, mr. Gordan Črpić, koji je ujedno bio i predavač na ovoj školi, istaknuo je da će horizont socijalnog nauka Crkve u budućnosti dobivati sve više značenja u nastavi vjeronauka, jer od polovice 20. st. bilježi svoj snažni razvoj. Potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa pozdravio je vjeroučitelje kao segment Crkve koji biskupi s radošću promatraju i smatraju svojim prvim suradnicima. Istaknuo im je pri tom dvije bitne postavke: vjeronauk nije samo prenošenje znanja nego prvenstveno naviještanje i svjedočenje, a svijet je u brzim mijenama i zato je potrebno stalno stjecanje novih znanja. Potreban je interdisciplinarni pristup vjeronauku. “Biskupi se raduju KLJŠ jer ona omogućuje jedan dublji pristup onima kojima smo poslani. U odgovornosti za Crkvu i svijet biskupi su prvi, ali vi ste odmah poslije nas. Ako budete rasli u vjeri i stručnosti mi ćemo biti sigurni da imamo dobre suradnike”, rekao je nadbiskup Prenđa, prenijevši sudionicima škole osobne pozdrave predsjednika HBK zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, te izrazivši svoje zadovoljstvo suradnjom više institucija u organizaciji KLJŠ.

Prvo predavanje o temi “Socijalni nauk Crkve kao inspiracija odgoja za društvenost” održao je mr. Črpić. On je uvodno govorio o razvoju socijalnog nauka Crkve, potvrđujući njegovo utemeljenje u načelima Evanđelja (… što (ne)učiniste jednome od moje najmanje braće…), ali i u riječima Ivana Pavla II. koji je socijalni nauk Crkve nazvao instrumentom evangelizacije. Daljnjim elaboriranjem te teme mr. Črpić je ustvrdio da socijalni nauk Crkve izriče Evanđelje u današnjem čovjeku razumljivim kategorijama. Završni dio njegova predavanja odnosio se na načela i teme socijalnog nauka Crkve. Drugo predavanje o temi “Posebne teme socijalnog nauka Crkve i njihova važnost u školskom vjeronauku” održao je profesor na katedri moralne teologije na Teologiji u Rijeci dr. Josip Grbac. U uvodnom dijelu govorio je o temama socijalnog nauka za koje je smatrao da su važne u sadržaju vjeronauka za osnovne škole, a u drugom o metodologiji i načinu pristupa različitim temama. U tom kontekstu dr. Grbac je govorio o povezanosti vjeronauka i socijalnog nauka Crkve, dostojanstvu ljudske osobe, kulturi solidarnosti, odnosima među grupama i narodima, kao i o još nekim sferama u kojima se očituje djelovanje socijalnog nauka, ali i o neophodnom biblijsko-teološkom pristupu ovoj problematici. Unatoč tome, rezultati jednog istraživanja pokazali su da nitko od anketiranih u tom istraživanju za pojam socijalni nauk Crkve nije saznao na vjeronauku, što dr. Grbac nije propustio spomenuti. Treći dio njegova predavanja odnosio se na izvlačenje pojedinih aspekata iz određene teme socijalnog nauka i njihovu razradu, sa završetkom o socijalnoj pravednosti.

Na kraju prvog dana rada škole u splitskoj prvostolnici slavljena je koncelebrirana misa za vjeroučitelje koju je predvodio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivan Ćubelić s predstojnikom NKU dr. Pažinom, nekadašnjim predstojnikom NKU dr. Milanom Šimunovićem, predstojnikom KU Splitsko-makarske nadbiskupije mr. Perišem, te s još nekoliko svećenika. U prigodnoj homiliji dr. Ćubelić je ukazao na odgovornost za odgoj društvenosti u kojem je potrebno izići iz samih okvira istina kako bismo susreli čovjeka s ispruženom rukom. Trebamo biti milosrdni prema drugima, zahtjevni prema sebi i tako ćemo biti otvoreno Evanđelje. Poslani smo prvenstveno naviještati Evanđelje milosrđa i ljubavi, a naviještanje je bitno povezano sa svjedočenjem. Naše naviještanje mora biti autentično da bi donijelo plodove, a takav je bio sv. Dujam i solinski mučenici čiju 1700. obljetnicu slavimo rekao je propovjednik, podsjetivši tako vjeroučitelje na veliki jubilej solinskih mučenika, ali i na splitsku katedralu u koju su položeni njihovi posmrtni ostaci i u kojoj je upravo slavljena ta misa. Nadalje, dr. Ćubelić je vjeroučiteljima posvijestio potrebu očuvanja konfesionalnosti, te bitne oznake vjeronauka, jer mi nemamo što drugo ponuditi osim radosne vijesti Isusa Krista, rekao je. U pluralističkom društvu postoji i pluralizam “naviještanja”, pa trebamo paziti da ne padnemo pod taj utjecaj. U suradnji sa župnom katehezom trebamo svjedočiti ono što se živi u toj zajednici, rekao je na kraju generalni vikar, uputivši vjeroučitelje da budu uvijek okrenuti prema onome koji daje plodove našem radu – a to je sam Bog. Na kraju misnog slavlja, šezdesetdvojica vjeroučitelja primili su nova kanonska poslanja koja im je u ime mjesnog ordinarija podijelio sam predslavitelj.

Drugi radni dan započeo je predavanjem profesora filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu dr. Ante Vučkovića, na temu “O kršćanskom ophođenju prema nasilju”. On je analizirao nekoliko biblijskih primjera u kojima se pojavljuje nasilje, te ustvrdio da je ono vezano uz oponašanje (Herodijadina kći koja je poučena od majke zatražila glavu Ivana Krstitelja). Drugi izvor nasilja jest žudnja i nju zabranjuje 10. zapovijed, a treći jest suparništvo koje vodi u nasilje (Kajin i Abel). Isus reagira uvijek kad se pojavi bilo koji izvor ili oblik nasilja, i to na način da žudnju usmjerava prema Nebeskom Ocu (ukor Petru …jer ti nije na pameti što je božansko, nego što je ljudsko). Samo nasilje koje se sručilo na njega nije ga zahvatilo nego se on praštanjem s križa ograđuje od nasilja koje bi proizišlo iz njega. Dr. Vučković je za svoje tako zorno elaborirano predavanje, aplicirano na konkretan život, nagrađen dugotrajnim pljeskom. Profesor pastoralne teologije i katehetike na Teologiji u Rijeci dr. Milan Šimunović, s bogatim katehetskim iskustvom, ne samo kao profesor nego i kao predstojnik NKU, održao je predavanje na temu “Konfesionalni vjeronauk kao opće dobro hrvatskoga društva”. On se na početku predavanja retrospektivno osvrnuo na razdoblje od 90-ih godina prošlog st. kada na scenu dolazi pluralizam odgoja, do reforme školstva i današnjeg vremena, uz konstataciju da se još nismo oslobodili politizacije škole. U središnjem dijelu predavanja zaključio je da je vjeronauk za Crkvu novost i izazov, ali možemo posvjedočiti pozitivan napor koji je urodio plodom. Kršćanski odgoj je univerzalan i kompletan, te otvara čovjeka novoj humanoj viziji, što nemaju druge opcije odgoja. Crkva je od početka postavila jasne kriterije, uz ostalo da se školski vjeronauk mora tumačiti u duhu kršćanske poruke i tradicije. Temeljne vrijednosti naše kulture i civilizacije zajedničke su današnjim europskim narodima i zemljama, izrasle su na kršćanskim korijenima i predstavljaju važnu kariku u pridruživanju Hrvatske velikoj zajednici europskih naroda, rekao je predavač, oslonivši se pri tome na poruku hrvatskih biskupa o vjeronauku u školi, te ustvrdio slijedeće: “Mislim da, ako je vjeronauk izveo samo dio ovoga zadatka, a zacijelo je izveo, već je opravdana njegova svrha. Jer nakon više desetljeća odvajanja “humanuma od divinuma” uslijed procesa sekularizacije i ateizacije, vjeronauk je upravo imao zadatak spašavanja temeljnih ljudskih vrijednosti koje su se odvojile od svojih korijena, s opasnošću da se izrode. Vjeronauk je uspio u najmanju ruku da ne bude strano tijelo u školskom sustavu, a školstvo je uvidjelo da vjeronauk nije nešto što se može marginalizirati. Vjeronauk doprinosi smanjenju rascjepa između vjere i kulture. Istraživanja o vjeronauku provedena do sada nisu pokazala negativan stav”. Bili su to argumenti dr. Šimunovića u prilog školskom vjeronauku kao općem dobru hrvatskog društva. Ukazao je i na neke opasnosti kao primjerice, opasnost da se vjeronauk previše “poškoli”, da izgubi na konfesionalnosti, njegovo svođenje na etiku, kao i na opasnost od pretjeranog profesionaliziranja laika i njihovog odvajanja od župnih zajednica.

U godini velikog jubileja, 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, koju Splitsko-makarska nadbiskupija ove godine slavi, programom je predviđen i posjet Manastirinama, tom kamenom svjedoku kršćanskog života iz prvih stoljeća, na temeljima stare Salone, nekadašnjeg glavnog grada rimske provincije Dalmacije. Vjeroučitelji su taj jedinstveni lokalitet posjetili organizirano na kraju drugog radnog dana škole. O povijesnom i kršćanskom značenju stare Salone govorio im je generalni vikar nadbiskupije dr. Ćubelić. Na tom mjestu uz sv. Dujma i ostale solinske mučenike, mučeništvo je podnio i sv. Staš, laik koji je s mlinskim kamenom vezanim oko vrata utopljen u rijeci Jadro, a vjeroučitelji su upravo njega odabrali za svog nebeskog zaštitnika. Tom prigodom vjeroučitelji su obišli prvotni grob sv. Dujma, zatim sarkofag don Frane Bulića pred kojim su kratkom molitvom njegovu dušu preporučili Bogu, a dolaskom do nekadašnje krstionice na prostoru ranokršćanske bazilike zajedno su izmolili ispovijest vjere, taj bitni čin sakramenta krštenja, bezbroj puta opetovan nad tom krstionicom. Stekao se dojam da su se u tom trenutku susrele sva kršćanska prošlost i sadašnjost.

Radom u skupinama vjeroučitelji su razrađivali tri teme: 1. Disciplina u razredu, 2. Briga za stvoreni svijet i 3. Mir, pomirenje, međuljudski odnosi, i to na način da su se grupe smjenjivale “kružnim tokom”, tako da je svaka skupina obrađivala sve tri teme. Voditelji radnih skupina podnijeli su svoja izvješća završnog dana škole. A da izvješće ne bi proteklo monotono pobrinula se radna skupina iz Đakovačke i Srijemske biskupije pod vodstvom vjeroučiteljice Sanje Kotal, otpjevavši uz gitaru pjesmu stvorova u koju su se uključili svi sudionici škole. Novost je i to što su u rad u skupinama ove godine uključeni stručni suradnici (pedagozi i psiholozi) koji rade u školama, pa i oni iz predškolskih ustanova. Pohvala za njihovo uključenje došla je osobno od pročelnice Ureda državne uprave za prosvjetu i kulturu Splitsko-dalmatinske županije Nansi Ivanišević, nazočne na plenarnoj raspravi.
Za okruglim stolom održanim nakon plenarne rasprave dr. Pažin je informirao vjeroučitelje o udžbenicima i priručnicima za vjeronauk. S obzirom da su se pojavila neka nova izdanja priručnika, pitanja su se odnosila uglavnom na mogućnost njihovog (ne)korištenja jer se ne nalaze u katalogu za šk. god. 2004/05. Taj problem moguće je rješavati u hodu, a informacije će biti objavljene i u Glasu Koncila. Završnom riječju dr. Pažina, njegovom zahvalom predavačima, domaćinu, organizatorima, svim sudionicima i naravno, zajedničkom zahvalom Svemogućem Bogu, završila je svoj rad ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama.