Mainz, (IKA) – Godišnji znanstveni skup religijskopedagoško-katehetske radne skupine Europskoga društva žena u teološkom istraživanju održan je od 27. veljače do 1. ožujka u Mainzu na temu “Razvoj škole i rodna pitanja”. Dr. Angela Kaupp sa Sveučilišta u Freiburgu predstavila je dva različita i trenutačno konkurirajuća modela upravljanja kvalitetom školskoga sustava. Model centraliziranog upravljanja postao je ponovno aktualan nakon međunarodnih usporednih mjerenja obrazovnih postignuća, a temelji se na obrazovnim standardima koji opisuju očekivane ishode učenja. Drugi je model razvoja pojedinih škola koje uče samoodgovorno djelovati i raditi na vlastitoj kvaliteti. Dva navedena modela ne moraju nužno biti isključiva. U radionicama se primijetilo da primarno usmjerenje škole na kognitivne ciljeve i sadržaje krije u sebi opasnost pedagoškog redukcionizma, koji nije poguban samo za vjeronauk, nego i za druge predmete. Dr. Andrea Lehner-Hartmann sa Sveučilišta u Beču govorila je o “Pravednom odnosu prema spolovima kao vodećoj temi razvoja škole”. (Ne)ravnopravnost spolova očituje se i razvija kroz strukture, način komuniciranja, ponašanja, kroz organizaciju nastave, sadržaje, metodiku i didaktiku, “skriveni” nastavni program, hijerarhije u podjeli rada, u strukturama organizacije i vlasti, mogućnostima dokvalifikacije za vodeće službe. Rodna kompetencija u samoj nastavi i interakciji očituje se u rodno osjetljivoj pedagogiji, rodno empatičnom zapažanju učenica i učenika i u rodno dekonstruirajućem djelovanju. To konkretno znači da kod obrade tema treba uzeti u obzir različite životne svjetove dječaka i djevojčica te primjenjivati različite metode učenja. Rodna osviještenost u razvoju škole odražava se na promijenjen odnos nastavnika i nastavnica međusobno, na kritičko propitivanje nastavnih sadržaja, uporabu rodno osjetljivog jezika, primjenu promišljene koedukacije, stvaranje rodno homogenih prostora i vremena za promišljanje i evaluaciju procesa. Asistentica Edda Stutzenberger predočila je dva primjera iz školske prakse, gdje je pravedan odnos prema spolovima eksplicitna tema razvoja škole i gdje je njegova implicitna tema, kao perspektiva koja se kroz sve provlači.
Dr. Sybille Becker iz Frankfurta predstavila je i evaluirala školski projekt održavanja nastave vjeronauka u sedmome razredu u odijeljenim skupinama za dječake i djevojčice, kojima su predavali vjeroučitelji odnosno vjeroučiteljice istoga spola. Dr. Ursula Kubera iz Viernheima iznijela je svoja iskustva i promišljanja kao dugogodišnja i aktualna ravnateljica jedne katoličke škole na temu “Voditi i razvijati katoličku školu kao feministička teologinja”.
Uz navedene referate, koreferate i rad u skupinama na središnju temu toga znanstvenog skupa promišljalo se i raspravljalo također o temama “Slika u procesima religioznog odgoja i obrazovanja” i “Ophođenje s fenomenima trpljenja u školi, na primjeru teške bolesti”. Te su teme kao svoje znanstvenoistraživačke projekte predstavile dr. Claudia Gärtner sa Sveučilišta u Münsteru i dr. Silke Leonhard iz Frankfurta.
Na skupu je kao članica Društva iz Hrvatske sudjelovala dr. Ana s. Thea Filipović, docentica religijske pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.