VJERONAUK U ćKOLAMA - DRUćTVENI INTERES Biskup Kaetzel - sve viče ljudi koji nisu religiozni žele da im djeca pohašaju vjeronauk u čkoli. Križ zajedni~ki simbol svih krčđana.
Be~ (IKA )
Be~, 12. 9. 1995. (IKA) - U nedjeljnom razgovoru za "Kathpress" austrijski biskup Kraetzl, koji je pri tamočnjoj biskupskoj konferenciji zadužen za prosvjetu, govorio je o problemima vjeronauka u čkolama i o nesuglasicama glede raspela na zidovima u~ion
Be~, 12. 9. 1995. (IKA) – U nedjeljnom razgovoru za “Kathpress” austrijski biskup Kraetzl, koji je pri tamočnjoj biskupskoj konferenciji zadužen za prosvjetu, govorio je o problemima vjeronauka u čkolama i o nesuglasicama glede raspela na zidovima u~ionica. U pogledu vjeronauka u čkolama biskup Kraetzl je rekao da i ljudi koji ne pripadaju niti jednoj vjerskoj zajednici žele da njihova djeca pohašaju vjeronauk i oni vrednuju vjeronauk u čkolama kao dobrodočlo sredstvo u odgoju. Na prijedloge liberala i zelenih da se vjeronauk zamijeni etikom, biskup je odgovorio da su djeca voljom svojih roditelja krčtena u nekoj od vjerskih zajednica i sada bi bilo ~udno dovoditi mlade ljude u priliku da sami odabiru, kao da je njihov dosadačnji vjerski život u potpunosti prazan papir. Ako je dosadačnja religiozna dručtvenost preslaba, treba je oja~ati, a to nije samo interes Crkve i vjerskih zajednica, nego i države.
Na upit novinara o nesuglasicama glede križeva u razredima, biskup je odgovorio da u glavnim paragrafima čkolskoga organizacijskog pravilnika stoji da su oni dužni pomagati u čirenju religioznog pogleda. Buduđi da je austrijska kultura krčđanski obilježena, a i danas de facto najviče u~enika pripada krčđanskim vjeroispovijestima, jasno je da đe država izabrati križ kao zajedni~ki simbol svih krčđana. S tog gledičta križ ima prednost nad drugim simbolima u razredu, a k tomu je to i povod u~enicima drugih vjeroispovijesti da pobliže upoznaju austrijsku kulturu i da preko križa uspostave mešureligijske razgovore, a gdje je veđi broj u~enika drugih konfesija ne bi trebalo zabranjivati postavljanje i njihovih vjerskih simbola. O prijedlogu lai~kih skupina da se u~enicima uvede petodnevni radni tjedan kako bi vikendom mogli biti zajedno s roditeljima, biskup je rekao da je to u skladu s sadačnjim ritmom življenja, ali da pri tome u~eni~ki radni dan ne smije trajati deset sati, ~ime bi se umanjila moguđnost osobnog planiranja slobodnog vremena, ali isto tako i izvančkolskih skupnih djelatnosti i neophodnih susreta u obitelji.