Vatikan, (IKA) – U Vatikanu je 16. prosinca predstavljena poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira, koji Crkva slavi 1. siječnja. Papa u poruci na temu “Vjerska sloboda je put koji vodi do mira” ističe činjenicu da je godina na izmaku bila obilježena progonima, diskriminacijama, nasiljima i vjerskom nesnošljivošću, u Iraku, općenito na Bliskome istoku, naročito u Svetoj zemlji, te progonima kršćana u Aziji, Africi i drugim dijelovima svijeta, podsjećajući na solidarnost i ohrabrenje kršćanskim zajednicama Posebne biskupske sinode za Bliski istok. U nekim dijelovima svijeta nemoguće je ispovijedati i očitovati vlastitu vjeru, osim po cijenu vlastita života i slobode. U nekim pak dijelovima postoje potajni i podmukli oblici predrasuda i suprotstavljanja kršćanima i vjerskim obilježjima. U ovome trenutku najviše kršćane progone zbog njihove vjere, piše Sveti Otac, dodajući da proizvoljno nijekanje ili ograničavanje vjerske slobode i uklanjanje religije iz javnoga života znači djelomično shvaćanje ljudske osobe, znači također graditi nepravedno i nepotpuno društvo, znači odreći se istinskog i postojanog mira za cijelu ljudsku obitelj jer se niječe nadnaravno dostojanstvo ljudske osobe, bitnu vrednotu židovsko-kršćanske mudrosne tradicije, koju se, zahvaljujući razumu, može svima priznati i prihvatiti kao opće dobro, nužno za izgradnju društva koje ima težiti cjelovitome ljudskom razvoju. Postoje razni oblici nasilja, koji raspaljuju mržnju i predrasude. Nedosljednost sprječava smirenu i uravnoteženu viziju pluralizma i laičnosti ustanova. Postoji čak opasnost da novi naraštaji ne stupe uopće u vezu s dragocjenom duhovnom baštinom svojih zemalja. Premda ne navodi konkretne slučajeve, Benedikt XVI. izražava nadu da će Zapad, posebno Europa, prestati napadati predrasudama kršćanstvo. Europa bi se trebala pomiriti sa svojim kršćanskim korijenima, jer su to temelji za razumijevanje uloge, koju je odigrala i koju namjerava odigrati u povijesti. Papa smatra da će Europa jedino tako uspjeti ostvariti pravdu, slogu i mir, gajeći iskreni dijalog sa svim narodima. Istom odlučnošću kojom se bori protiv svih oblika fanatizma i vjerskog fundamentalizma Europa bi se morala suprotstaviti i svim oblicima neprijateljstva protiv vjere, što ograničava i javno djelovanje vjernika u građanskom i političkom životu. Ne smijemo zaboraviti da su vjerski fundamentalizam i liberalizam ekstremni oblici odbacivanja zakonitog pluralizma i načela laiciteta. I jedni i drugi slijede apsolutistički ograničen i djelomičan pogled na ljudsku osobu. S jedne strane pomažu stvarati razne oblike vjerskog integralizma, a s druge rađaju racionalizam u društvu koje prema tim stajalištima ne smije uopće prihvatiti vjeru. Na taj se način, zaključuje Papa poruku prigodom proslave Svjetskog dana mira 2011., nasiljem zabranjuje vjera. To je nepravedno ne samo prema Bogu, već i prema samom društvu.
Papa u poruci poziva sve državnike da odmah stanu na kraj svakoj zloporabi protiv kršćana, progonima, diskriminacijama, nasilju i nesnošljivosti, naročito u Aziji, Africi i Bliskom istoku, posebice u Svetoj zemlji, a istodobno kršćane poziva da žive blaženstva opraštajući svima. Nasilje se ne pobjeđuje nasiljem. Neka vjera, nada i svjedočenje Kristove ljubavi prate svaki naš bolni krik, istaknuo je Papa na kraju svoje poruke za Svjetski dan mira.