Vatikan, (IKA) – Vjerska sloboda ne šteti interesima države, istaknuo je papa Benedikt XVI., primivši 20. studenoga u audijenciju talijanskoga predsjednika Giorgia Napolitana, koji se, zajedno sa suprugom i pratnjom, potom susreo i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Tarcisiom Bertoneom. Sveti Otac, između ostaloga, tražio je jednaka prava za vjernike laike koji se zalažu za dobro društva, a potom su dvojica sugovornika ponovno istaknula važnost suradnje između Crkve i države na promicanju cjelovita dobra osobe. Papa je na početku izrazio zahvalnost talijanskome narodu koji ga, kako je rekao, toplo i s oduševljenjem podupire od samoga početka njegova poslanja Petrova nasljednika. Neka talijanska nacija znade ići naprijed na putu istinskoga napretka i dati svoj dragocjeni prinos međunarodnoj zajednici, promičući uvijek ljudske i kršćanske vrednote koje obogaćuju njezinu povijest, kulturu te pravnu i umjetničku baštinu, i koje su još uvijek u temelju života i zalaganja njezinih građana, kazao je Sveti Otac te napomenuo kako u tim naporima neće nedostajati dosljedni i velikodušni doprinos Katoličke crkve. Citirajući potom saborsku konstituciju Gaudium et spes, Papa je istaknuo kako su politička zajednica i Crkva, premda su jedna o drugoj neovisne i svaka na svome području autonomne, u službi osobnoga i društvenoga poziva samih ljudskih bića. Crkva i država, premda su potpuno različite, obje su, prema vlastitome poslanju i s vlastitim ciljevima i sredstvima, pozvane služiti čovjeku, koji je istodobno i primatelj i sudionik u spasenjskome poslanju Crkve, i građanin države. U čovjeku se ta dva društva susreću i surađuju kako bi bolje promicali njihovo cjelokupno dobro. Istaknuvši nadalje vjersku dimenziju osobe, Papa je napomenuo kako vjerska sloboda nije pravo samo pojedinca, nego i obitelji, vjerskih skupina i same Crkve. Stoga građanska vlast treba ostvariti odgovarajuće uvjete za razvoj vjerskoga života, a u interesu samoga društva. Sloboda koju zahtijeva Crkva i kršćani ne šteti interesima države ili drugih društvenih skupina, i ne teži autoritativnoj nadmoći nad njima, nego je to više uvjet kako bi se ostvarila dragocjena služba koju Crkva daje Italiji i svakoj zemlji u kojoj je nazočna. Papa je dodao kako taj posebni doprinos daju uglavnom vjernici laici koji se, djelujući potpuno odgovorno i koristeći se pravom sudjelovanja u javnome životu koje imaju jednako kao svi građani, zalažu s ostalim članovima društva u izgradnji pravednoga društvenog poretka. Papa je pritom istaknuo da vjernici, kada se zalažu u suočavanju s velikim aktualnim izazovima, poput rata, terorizma, gladi, siromaštva, ali i zaštite ljudskoga života u svim njegovim razdobljima, ne djeluju u nekom svom posebnom interesu ili u ime načela koja mogu shvatiti samo oni koji ispovijedaju određenu vjeru. Oni to čine prema pravilima demokratskoga suživota, za dobro cijeloga društva, i u ime vrednota koje svaka osoba može podijeliti.