Vjerski poglavari u povodu praznika rada
Rim, Graz, Moskva, 3. 5. 1994. (IKA) – Predsjednik socijalnog vijeća Talijanske biskupske konferencije nadbiskup Santo Quadri iz Modene zahtijevao je u svojem izvješću u povodu Međunarodnog dana rada nova rješenja za nezaposlene u Italiji i Europi. Prema nadbiskupovu mišljenju o tom pitanju ne moraju razmišljati samo političari, industrijalci, nego i pripadnici “financijskog svijeta”, te različite katoličke udruge. Učinkovitost u radu ne smije ići na štetu slabih, a gospodarski mehanizmi ne smiju biti nadomjestak moralu, istaknuo je nadbiskup Quadri.
Biskup Graza Johann Weber također se aktivno uključio u borbu protiv nazaposlenosti. Od prošle subote cijela je štajerska oblijepljena plakatima na kojima se uz slogan “Rad za sve” nalaze i fotografije biskupa Webera i predsjednikâ Gospodarske i Radne komore Franza Gladya i Ericha Schmida. Plakat je posljedica suradnje Katoličke akcije te Gospodarske i Radne komore, a njime se željelo upozoriti na goruće pitanje nezaposlenosti i na položaj radnika.
Poglavar Ruske Pravoslavne Crkve moskovski patrijarh Aleksij II. pozvao je vjernike svoje Crkve kao i sve ruske građane da u manifestacijama koje su bile upriličene u povodu Međunarodnog dana rada budu dostojanstveni, znajući da na taj dan pravoslavni vjernici slave Uskrs. “Ne dopustite da duh mržnje zasjeni svetost toga dana! Ne dopustite da svetost koju nosite u srcima bude zatamnjena! Jer, sve dok postoji trag svetosti u vama, postoji i nada da ćemo obnoviti svoju zemlju.” Prošloga je tjedna patrijarh Aleksij II. zajedno s ostalim vjerskim poglavarima, predsjednikom Jeljcinom i dvjestotinjak političara, potpisao sporazum “Odustajanja od građanskog rata”. Tim se dokumentom želi osigurati zemlji politička stabilnost do predsjedničkih izbora g. 1996. Svi potpisnici sporazuma su se obvezali da neće zahtijevati prijevremene izbore, te da neće koristiti nasilje u svojoj političkoj borbi. “Danas više nego ikad Rusiji treba građanski mir… Strane se obvezuju da će strogo poštovati principe građanskog društva, federalizma, pravne države i štititi ljudska prava”, kaže se, između ostaloga, u sporazumu.