Split, (IKA) – „Vlast i autoritet – društveni i crkveni vidovi” tema je XIV. međunarodnoga teološkog simpozija koji organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 23. i 24. listopada u velikoj dvorani Fakulteta. Na simpoziju će sudjelovati ugledni predavači s hrvatskih i europskih sveučilišta. Skup je u četvrtak 23. listopada otvorio dekan Fakulteta prof. dr. Luka Tomašević. Pozdravivši predstavnika Splitske metropolije generalnog vikara mons. Ivana Ćubelića, predstavnika Sveučilišta prof. Ratomira Žanetića, predavače i sve nazočne, dr. Tomašević je istaknuo da je tematika doista važna i zanimljiva osobito zbog sadašnjega društvenog konteksta u kojemu se nalazi Hrvatska: brzih promjena, globalizacije i ulaska u Europsku uniju. „Osobito me zanima odgovor na pitanje: Da li i kako Hrvatska u tomu vrtlogu zastupa i štiti nacionalne interese?”, istaknuo je dr. Tomašević, upoznavši nazočne s pitanjima na koja će predavači kroz svoja predavanja nastojati odgovoriti. Tako je istaknuo pitanje odnosa suverene vlasti i globalizacijskoga razdoblja, pitanje Božje i ljudske vladavine te nove logike i novoga poimanja vlasti, pitanje crkvenoga autoriteta svjedočenja u kontekstu današnjih društvenih promjena te učiteljskoga autoriteta katoličkih biskupskih konferencija nakon II. vatikanskog sabora. Potom je naglasio da će biti govora o tomu koji su vjernici sposobni za crkvenu vlast upravljanja, o obnašanju vlasti i autoriteta u pastoralnoj službi te o autoritetu Crkve u moralno-etičkim pitanjima. Zahvalivši organizatoru i svima koji su pomogli u organizaciji simpozija, dr. Tomašević je zaželio dobar i plodonosan rad. Potom je riječ pozdrava u ime splitsko-makarskoga nadbiskupa i velikoga kancelara KBF-a u Splitu Marina Barišića, koji se nalazi na Sinodi biskupa u Rimu, uputio mons. Ćubelić. Istaknuvši aktualnost teme, kako sa studijsko-znanstvenoga pristupa tako još više onima koji joj uspiju pristupiti meditativno razmišljajući o vlastitoj odgovornosti, mons. Ćubelić naglasio je da će simpozij polučiti najučinkovitiji rezultat ako svatko to na sebe primijeni te se priupita o osobnoj odgovornosti u društvu, a ne nekoga drugoga. Citirajući jednoga pedagoga koji kaže da „nije toliko važno imati autoritet nego treba biti autoritet”, mons. Ćubelić je istaknuo da danas ono što „privlači” i „prolazi” je zahtjevnost živjeti tako da uistinu onima kojima si poslan da služiš budeš autoritet. To želim svima onima koji obnašaju vlast ili će sutra biti autoritet na različitim razinama; molimo za njih da bismo doista ljubeći i služeći istini, ljepoti, pravdi i svemu onomu po čemu se predstavljamo kao služitelji u društvu napredovali i uistinu bili autoritet, zaželio je mons. Ćubelić.

Zatim se nazočnima obratio prof. dr. Nediljko Ante Ančić, tajnik Povjerenstva znanstvenoga skupa, istaknuvši važnost teme. Aktualnost pitanja vlasti nameće se iz aktualnosti sadašnjega društvenog konteksta u kojemu se nalazi hrvatsko društvo, u globalizacijskoj mreži ili mrežama i pred ulaskom u Europsku uniju. S druge strane pitanje autoriteta u teologiji i Crkvi je trajno aktualno ako imamo u vidu da je Isus Krist donio novo poimanje ljudske vladavine i novu logiku međuljudskih odnosa što se treba odražavati u javnom i privatnom životu vjernika i Crkve kao cjeline, naglasio je prof. Ančić.

Nakon riječi pozdrava organizatora u prigodi otvaranja simpozija, izlaganje na temu „Vlast i autoritet u hrvatskom društvu” održao je prof. dr. Zdravko Tomac. U suvremenom svijetu daleko je, smatra dr. Tomac, odmakao proces gubljenja suvereniteta nacionalnih država i prenošenje suvereniteta na nadnacionalne i na naddržavne institucije. U predavanju dr. Tomac nastojao je dati odgovor na pitanja: Koliko su uključivanjem u naddržavne integracije odmaknuli procesi gubitka suvereniteta (autoriteta vlasti u Hrvatskoj) i je li, odnosno koliko je Hrvatska pod tutorstvom međunarodne zajednice? Govorio je o tomu u kojoj je mjeri Hrvatska već pokorena i kakvi su procesi u tijeku te što treba očekivati u budućnosti. Dr. Tomac je nastojao predočiti nazočnima u kojoj mjeri u Hrvatskoj djeluju tajni vladari i anonimni autoriteti, odnosno nevidljiva vlast te kakav je u Hrvatskoj autoritet vlasti, odnosno u kojoj se mjeri vlast oslanja na suglasnost, konsenzus, dobrovoljno prihvaćanje prava i obaveza, a u kojoj mjeri na represiju. „Suprotno stajalištu hrvatskih elita, većina hrvatskoga naroda, premda je izložena velikim manipulacijama, intuitivno ne prihvaća politiku gubljenja suvereniteta, odnosno, ne prihvaća politiku koja tvrdi da je, navodno, naš nacionalni interes na oltar europeizma i globalizma, žrtvovati hrvatski državni suverenitet. Hrvatska je država danas napadnuta sa svih strana, i iznutra i izvana, tako da se raspada velikom brzinom. Čak se može osjetiti neugodan miris raspadanja na ovom našem jakom hrvatskome suncu, koje je stoljećima grijalo i davalo energiju mnogim naraštajima hrvatskoga naroda u obrani naše zemlje i našega identiteta od moćnih neprijatelja koji su pokušavali izbrisati hrvatski narod s ovih prostora. Ovaj naš naraštaj konačno je stvorio Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu i ostvario stoljetne snove mnogih naraštaja hrvatskoga naroda. Nažalost, premda je od stvaranja samostalne i suverene Hrvatske prošlo samo sedamnaest godina, dio političke i intelektualne elite odriče se Hrvatske kao suverene države”, naglasio je dr. Tomac te dodao: „Mi ne možemo mijenjati politiku svjetskih velesila, ali možemo i moramo mijenjati svoju, hrvatsku politiku. Hrvatska država mora zaštititi svoje ljude. Hrvatski političari ne smiju predati i prodati hrvatsku zemlju, ne smiju Hrvate pretvoriti u bezemljaše”. „I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju taj je proces otpočeo. Hrvatska kao nacionalna država rastače se i izvana i iznutra. Nacionalno se obezvrjeđuje i sotonizira i želi ga se pretvoriti u folklor. Politička, medijska i intelektualna elita skriva od naroda činjenicu da se državni suverenitet prenosi na Europsku uniju te, suprotno Ustavu Republike Hrvatske i suprotno volji većine građana, bez referenduma nastoji uvesti Hrvatsku već traži mogućnosti kako zaobići nedvojbene odredbe Ustava Republike Hrvatske koje zabranjuju ulazak Hrvatske u balkanske integracije i prenošenje suvereniteta na Europsku uniju, odnosno, na bilo kakvu naddržavnu institucije”, istaknuo je dr. Tomac te zaključio: „Sve su to razlozi zbog kojih držim bitnim nacionalnim interesom što prije i što konkretnije, kao alternativu takvim negativnim procesima, razraditi koncepciju Hrvatske kao neutralne države i o tome otvoriti ozbiljne i argumentirane razgovore. Tek će tada biti moguće sagledati stvarne hrvatske nacionalne interese i pronaći mogućnosti njihove obrane te izići iz sadašnje bespomoćnosti, u kojoj politička i intelektualna elita kao slijepac vodi hrvatski narod u provaliju”. Predavanje je pobudilo brojna pitanja, osobito je intrigantno bilo Tomčevo svjedočenje o vlastitom obraćenju s komunizma na vjeru. Program prvoga dana simpozija završen je predstavljanjem zbornika radova s prošlogodišnjega simpozija pod naslovom „Teologija i Crkva u procesima europskih integracija”. O zborniku su govorili prof. dr. Branimir Lukšić, prof. dr. Nikola Bižaca i doc. dr. Jadranka Garmaz.