U nakladi Glasa Koncila u prigodi blagdana sv. Katarine Aleksandrijske iz tiska je izišao sakralni kulturno-povijesni vodič “Crkva svete Katarine u Zagrebu”, koji na 44 stranice slikom i riječju tumači jednu od najljepših baroknih crkava ne samo u gradu Zagrebu, već i Hrvatskoj. Tekst je napisala Lelja Dobronić, umjetničke fotografije snimio je Zvonimir Atletić, a kreativno grafičko oblikovanje osmislila je Mirjana Kos.
U tom vodiču džepnoga formata, nakon kratke povijesti nekadašnje isusovačke crkve na zagrebačkom Gradecu, autorica susljedno opisuje povijesno umjetnički prikaz svetišta, vrijednost šest kapela te ostale dijelove crkve – propovjedaonicu, pjevalište i sakristiju. Fotografski materijal poredan je tako da se dobiva zaokružen pregled svakog predmeta koji se opisuje, ali su također obrađeni brojni detalji, koji zbog udaljenosti često nisu uočljivi.
Crkva Sv. Katarine jednobrodna je građevina s po tri pobočne kapele sa svake strane i prostranim svetištem koje završava ravnom zidanom plohom. Nadsvođena je bačvastim svodom sa susvodnicima i urešena izuzetnim štukaturama. Tlocrt crkve Sv. Katarine sličan je središnjoj isusovačkoj crkvi Il Gesu u Rimu, pa se smatralo da je i zagrebačka crkva izgrađena po uzoru na tu velebnu isusovačku rimsku crkvu. Temeljni kamen za crkvu Sv. Katarine položio je prije 385 godina, 20. svibnja 1620., zagrebački biskup Petar Domitrović, a posvetu je obavio 26. rujna 1632. zagrebački biskup Granjo Ergelski. Gradnju je vodio isusovački brat Juraj Jaszi, gradeći je za potrebe isusovačkog kolegija i gimnazije te je stoga i nazvana “akademska” crkva.
Crkva Sv. Katarine temeljito je obnovljena u razdoblju od 1967. do 1992. godine pod vodstvom rektora crkve Vladimira Magića. Zbog svoje ljepote i sklada, crkva Sv. Katarine je mjesto molitve i sabranosti te izuzetno traženi prostor za vjenčanja, koncerte i kulturne manifestacije, a svakoga 15. u mjesecu u njoj se održava posebna pobožnost za suzbijanje psovke.
Do sada su u nizu Glasa Koncila “Sakralni kulturno-povijesni vodiči”, koji uređuje svećenik zagrebačke nadbiskupije i arhivski savjetnik Andrija Lukinović, izašli prikazi Čučerja, Kutine i Suhopolja. (ika-gk/aš)