Zagreb, (IKA) – Knjiga pod naslovom Vila bana zvala priko Vrana autorskog dvojca etnologa karmelićanina o. Zvonka Martića i Vidoslava Vide Bagura svečano je predstavljena 9. veljače u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. U nazočnosti brojne publike, među kojima su bili uglednici iz javnoga života RH i BiH, o knjizi su govorili Katarina Fuček, ravnateljica HMI, recenzenti knjige doc. dr. Nevena Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te mr. Joško Ćaleta, renomirani etnomuzikolog sa zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Uz dvojezičnu etnološku studiju (na hrvatskome i engleskome jeziku) raspoređenu na 200 stranica, obilje fotografija s autentičnih ruralnih i urbanih lokaliteta, knjiga sadrži dvostruki digitalni nosač slike i zvuka s narodnim pjesmama i plesovima Hrvata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, što ju trenutačno čini najvrednijim nakladničkim projektom u području tradicijske kulture u ovom dijelu jugoistočne Europe. Knjiga nosi naslov prema početnom stihu iz narodnog napjeva iz okolice Konjica, koji simbolizira cjelovitost kulturnoga prostora Bosne i Hercegovine, istaknuo je Ćaleta.
Nakladnici knjige su Duhovni centar Karmel sv. Ilije s Buškog jezera u blizini Tomislavgrada te Karmelska izdanja Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa iz Zagreba.
Iz riznice tradicijske kulture Hrvata iz BiH osobito dojmljivim se pokazuju polifono pjevanje, tetoviranje i nijemo kolo i to kao relikti ilirske kulture, kazala je recenzentica knjige Nevena Škrbić Alempijević.
Zaboravu su trajno otrgnuti, nemarom i ratovima zapušteni, elementi hrvatske narodne kulture s lokaliteta poput Ivanjske pored Banje Luke, Uništa iz okolice Bosanskoga Grahova, ruralnih naselja pored Sanskoga Mosta, Bosanske Gradiške, Bosanske Dubice i Glamoča gdje su nekada živjele velike skupine Hrvata, ali su nakon Drugog svjetskog i zadnjeg bosanskohercegovačkoga rata 1990-ih gotovo nestale, kazao je o. Zvonko Martić.
Uz tekst o tradicijskoj kulturi Hrvata iz Bosne i Hercegovine čiji su elementi sudjelovali u strukturiranju njihova suvremenoga identiteta, na stranicama knjige čitatelj će steći pouzdanu informaciju o jedinstvenoj Zbirci tradicijske odjeće i nakita Hrvata BiH koja, uz ostalo, sadrži 140 različitih kompleta narodnih nošnji, a osobito se ističe nošnja koja je na smotri u Kini prije par godina proglašena najljepšom na svijetu, naveo je suautor Vidoslav Vido Bagur koji je uložio velik napor kako bi priredio kvalitetne video zapise.
Suvremeno predstavljanje tradicijske kulture Hrvata iz BiH našlo je svoj kontekst unutar rada organiziranih folklornih skupina koje javno nastupaju najčešće na smotrama folklora. Kratkim se osvrtima na pojedine probleme u prezentaciji, promjenama u novim kontekstima tradicijskog odijevanja, pjevanja i plesanja želi skrenuti pozornost na veoma važan prinos tradicijske kulture oblikovanju hrvatskoga etničkoga, državnoga i regionalnoga identiteta Hrvata u BiH, istakao je o. Zvonko Martić.
Putujući tisuće i tisuće kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, zabilježili smo zvukom i slikom dio tradicijske kulture sačuvane i na početku 21. stoljeća, ponosno je istaknuo Vido Bagur.