Zagreb, (IKA) – Izložba „Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Crkva Sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi”, u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskoga restauratorskog zavoda otvorena je u nazočnosti brojnih uzvanika u utorak 21. ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Nakon obraćanja Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnateljice Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak, mons. Jurja Jerneića, kaljskog župnika, i mons. Nedjeljka Pintarića, predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, tu vrijednu izložbu otvorio je Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture Republike Hrvatske. Svečano otvorenje, na kojem je bio i križevački vladika Nikola Nino Kekić te mnogi Žumberčani, svojim je nastupom popratio KUD Žumberčani, izvevši više motiva iz Žumberačke svadbe.
Crkva Sv. Nikole, biskupa, srednjovjekovna je građevina s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nalazi se u selu Žumberak, a donedavno je bila središte župe, ali se zbog migracija i iseljavanja stanovništva broj stanovnika deseterostruko umanjio. Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Premda radovi, koji traju više od deset godina, još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju.
Groblje oko crkve Sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništva vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost.
Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice. Ti predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje.
Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi put su predstavljeni javnosti. Izložba je rezultat višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama na najvišim državnim razinama. Uz moralnu podršku svih godina konzervatorsko-restauratorskih radova na crkvi, Zagrebačka nadbiskupija financijski je pomogla tiskanje uokvirenih postera koji prate i tumače cijelu izložbu. Kako je na otvorenju istaknuto, potrebno je više sluha odgovornih, kako za oživljavanje prekrasnog žumberačkog kraja, tako i konkretne pomoći da se završe radovi kako bi groblje i crkva ponovno mogli služiti rijetkim mještanima toga kraja.