Sisak, 15. 10. 1994. (IKA) – Arheološka sondažna istraživanja oko sisačke župne crkve Uzvišenja Sv. Križa približavaju se kraju. Arheolozi koji ondje rade, došli su do vrijednih rezultata. Istraživanja su pokazala da se na mjestu današnje crkve nalazila, po nekim mišljenjima, bazilika a po nekim obična crkva, što svjedoči temelj nađen ispod temelja sadašnje crkve. Budući da zid stare apside odgovara sadašnjem, a negdašnja je građevina imala, kao i sadašnja, samo jedan brod, to se pretpostavlja da je riječ ipak samo o običnoj crkvi. Prostor oko župne crkve bio je do 1904. godine groblje. U tri vanjske sonde pronađeni su u prvom sloju grobovi s nađenim krunicama, medaljama, prstenjem te malim ćupovima. Neki od arheologa iz zagrebačkog Instituta za arheologiju smatraju da se radi o kasnoantičkim ćupovima, dok arheolozi sisačkog Muzeja drže da je riječ o predmetima iz doba renesanse, pa sve do konca 19. stoljeća, a možda i s početka 20. stoljeća.
U drugom sloju miješaju se nalazi rimske keramike sa starohrvatskom keramikom s karakterističnim ukrasima za 10. i 11. stoljeće. Budući da su otkriveni samo ulomci, teško je reći radi li se o ulomcima “in situ” (u mjestu) ili su naveženi, što bi bilo vjerojatnije, jer se miješaju s ostacima rimskih nalaza.
Treći sloj otkriva najzanimljivije nalaze. Potječu iz antičkog Rima, odnosno iz doba stare rimske Siscije. Otkriven je dio antičke arhitekture, koja se sastoji iz dijela ceste uz sam bedem, odnosno ulice koja je išla uz bedem, a temeljena je na kupskom pijesku. Gornji sloj debljine 30 cm, sastoji se od sitnog pijeska, dok je drugi sloj pomiješan sa šljunkom. U trećem sloju sonde br. 1 nađeno je kameno popločenje nepravilnih oblika i dimenzija, odnosno komadi kamena nisu otesani u pravilne ploče, nego su samo izvađeni iz kamenoloma na Banovini, kod sela Hrastovice. U kamenu se nalaze ostaci fosila, najviše školjki. Ispod kamenih ploča otkriveni su ostaci rimske kanalizacije za odvođenje oborinskih, a ne otpadnih voda. Ta kanalizacija ima blagi pad prema zgradi crkve. Dosada je istraženo 14 m i 30 cm kanala, nakon čega je zarušenje koje se može prokopati. U kanal su prvi ušli speleolozi. U trećoj su sondi nađena tri sloja arhitekture. Prvi je sloj temelj apside sadašnje crkve, drugi sloj vjerojatno je temelj negdašnje crkve, čija je arhitektura vezana uz kasnu antiku. O tome svjedoči zid bedemastog tipa, čije temeljenje završava na dubini od 3,5 m. Ispod toga nađeno je mnoštvo ulomaka antičke keramike, od najfinije do najgrublje. Pronađene su sasvim očuvane posude za svakodnevnu uporabu. Najljepši je nalaz iz ovog sloja fina keramička zdjela s reljefnim ukrasima, koji prikazuju lov na vepra. Taj sloj je na dubini od 3,40 do 3,90 metara. Završetak radova očekuje se ovih dana. Arhitektonske nalaze arheolozi će pokriti slojem pijeska, i vratiti u prvotno stanje.