Vrijednost baroknog projekta požeške katedrale sv. Terezije Avilske
Požega, (IKA) – U sklopu tribine Vjerska kultura četvrtkom u dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskom doma u Požegi 23. lipnja dr. Katarina Horvat – Levaj s Instituta za povijest umjetnosti održala je izlaganje na temu “Katedrala sv. Terezije Avilske – vrijednost baroknog projekta i planovi za obnovu”.
Naime, Institut za povijest umjetnosti na poziv Požeške biskupije započeo je temeljita istraživanja požeške katedrale koja je to postala prije sedam godina kada je utemeljena biskupija, a koja su u prvom planu bila usmjerena na valorizaciju kasnobarokne crkve i na njezino stavljanje u kontekst srednjoeuropske kulture. Na ovaj način dobili su se podaci i za kvalitetniju restauraciju i obnovu crkve, odnosno za vraćanje crkve u njezino izvorno kasnobarokno stanje koje ujedno i najveća kvaliteta ove građevine.
“Požeška katedrala se od ostalih crkva razlikuje po svojoj visokoj kvaliteti. Naime, gradnja crkve počela je 1756. godine kada je zagrebački biskup Franjo Thauzy u Požegi osnovano pomoćni kaptol, odnosno pomoćno sjedište Zagrebačke biskupije. Kao takva crkva je dobila potporu i same kraljice Marije Terezije što je rezultiralo time da njena gradnja spada u najvišu europsku kvalitetu gradnje takvih crkava koje se razvijaju u Austriji i južnoj Njemačkoj. Ona je posebna u prvom redu po prostornoj organizaciji koja uključuje tzv. karakterističnu sintezu longitudalnog i centralnog prostora što je karakteristika za najkvalitetnije barokne spomenike. Upravo je u Hrvatskoj to na najkvalitetniji način postignuto u požeškoj crkvi Svete Terezije. Drugi element koji ovoj crkvi daje posebnu vrijednost je rješenje njezinog pročelja, odnosno pročelnog zvonika koji je integriran u samo pročelje što je specijalnost upravo srednjoeuropskog baroka”, istaknula je dr. Horvat – Levaj.
Kada je u pitanju temeljita obnova crkve koja je počela prošle godine obnovom zvonika osim što će se nastojati vratiti crkvu u prvobitno stanje ta će obnova uključiti i prenamjenu župne crkve u katedralu što zahtjeva određene intervencije, odnosno uvođenje biskupske katedre, zatim ambona i premještanje svetohraništa s glavnog oltara na jedan od bočnih. Što se tiče same restauracije njome će biti zahvaćena u prvom redu obnova vanjske fasade i unutrašnjih zidova koji će najvjerojatnije biti bijele ili ružičaste boje, restauracija slika Celestina Medovića i Otona Ivekovića, oltara i crkvenog namještaja te podnog popločenja.
Osim crkve predviđena je i obnova trga na kojem se nalazi crkva, a koji je upravo formiran samom gradnjom crkve. Požega je ovim trgom dobila novo barokno žarište. Uređenje trga zahtijevat će njegovu denivelaciju zbog toga što je trg naknadno povišen čime će crkva još više doći do izražaja, a u to će biti uključeno novo popločenje, rasvjetu i sve ostalo što će ići uz to.
“S crkvom Svete Terezije Požega je dobila vrhunski arhitektonski spomenik koji se izravno uključuje u tadašnja stilska strujanja u Austriji i Njemačkoj. Više od toga crkva materijalizira tadašnja nastojanja Zagrebačke biskupije za inkorporacijom Slavonije u tu biskupiju kao i vraćanje Slavonije pod nadležnost Hrvatskog sabora”, objasnila je dr. Horvat – Levaj.
Požeški biskup Antun Škvorčević je istaknuo da je za biskupiju prioritet urediti svetište i katedralu u skladu s liturgijskim propisima, ali uz suglasnost struke kako bi se očuvao njen kulturno – umjetnički i povijesni značaj koji ova crkva ima.