Zagreb, (IKA) – Predavanjem dr. Vladimire Velički s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koje je izazvalo kod nazočnih osobito zanimanje i pažnju, na temu „Vrtić kao mjesto odgoj za vrednote” u Zagrebu je danas 14. studenoga započeo drugi, završni dan Katehetske jesenske škole za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama, izvijestio je Hrvatski katolički radio.
Voditeljica Povjerenstva Katehetske škole pri Nacionalnome katehetskom uredu Hrvatske biskupske konferencije pedagoginja Brankica Blažević tumači da iz godine u godinu na Školi imaju sve više sudionika s time da se pomalo mijenja i struktura sudionika. „U prvim godinama su nam to bili samo odgojitelji u vjeri, a prošle i ove godine imamo veliko prisutstvo i odgojitelja koji nisu završili doškolovanje, ali imamo vrlo interesantne teme pa ih onda potiču da dođu i prisustvuju našemu skupu. Ove godine je bilo 326 prijavljenih sudionika, no nešto malo ih je odustalo zbog gripe, međutim imali smo izuzetan interes zbog teme ‘Odgoj u vrtiću za vrednote’, a koja je gotovo nikako prisutna u našoj pedagoškoj praksi”.
Polaznicima Katehetske škole za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama kontinuirano i višegodišnje sudjelovanje u radionicama i na predavanjima dvostruko je važno, tumači sugovornica. „Važno im je da dobiju osnaženje i na profesionalnom planu, dakle, da dobiju smjernice i potvrdu da dobro rade s djecom, a s druge strane uvijek dobiju i onaj dio za sebe, osobni, jer bez osobnog svjedočenja i primjera u ovoj predškolskoj dobi ne možemo ništa, tako da i mi uvijek naša predavanja i radionice koje organiziramo, radimo upravo na te dvije razine, dakle da jednu temu objedinimo, upravo na ta dva nivoa”, rekla je za HKR Brankica Blažević.
Na ovogodišnjoj Katehetskoj školi odlučili su se obraditi temu ‘Vrtić kao mjesto odgoja za vrednote’ iz više razloga. Od početka demokracije pa do danas, naime, u predškolskom odgoju su se razvile različite koncepcije i pristupi u radu s djecom, koji nisu isključivo loši, međutim preferiraju jedan određeni segment djetetova razvoja, na primjer intelektualistički ili se dijete postavlja kao istraživača u nekome poticajnom okruženju. „Ja bih rekla više na onaj spoznajni dio, a također funkciji odgojitelja u vrtiću se više daje akcent da on bude posluživač, da dobro pripremi materijale, opskrbljivač, da bude suigrač, a ovu funkciju koju odgojitelj primarno ima, a to je njegov vlastiti primjer, ja ne znam zašto ali vrlo malo se o tome govori. Kao pedagog i kao majka, sada sa skoro 30 godišnjim iskustvom, mogu reći da je to moment na koji treba staviti vrlo veliki akcent jer dijete uči čineći, ali dijete u prvom redu uči gledajući ispred sebe onoga koga voli, tko mu je uzor i tko mu je autoritet. Prema tome, on uči i djeluje i živi iz perspektive odraslog koji za njega brine”, zaključila je.