Vukovar, (IKA) – U nedjelju, 15. rujna, sve tri vukovarske rimokatoličke župe zajedno sa svojim svećenicima, hodočastile su Gospi od Hrasta na Priljevu. To skromno Gospino svetište nalazi se uz glavnu prometnicu koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada na Dunavu, te starog korita rijeke Vuke. Njegov prvi spomen datira iz drugog dijela 19.st. Od 1914. godine , uz ratne prekide, dolaze pobožni Vukovarci pješice u procesiji na godišnji zavjet. Ovogodišnju procesiju i misno slavlje predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. U propovijedi nadbiskup Hranić je rekao: Moramo i želimo naglasiti da se skrb za grad Vukovar, za miran suživot svih njegovih stanovnika te skladnu i vedriju budućnost ogleda i u provedbi donesenih zakona, pa tako i Zakona o pravima nacionalnih manjina. No, pri tom treba biti svjestan da je čovjek iznad države te da svaki zakon i njegova provedba moraju biti u službi čovjeka. Potom je nadbiskup nastavio: Problemi s kojima se susreće grad Vukovar i koji vas okupljaju na zajedničko izricanje negodovanja protiv provedbe zakonskih odredbi o dvojezičnim natpisima u ovom gradu samo nam to potvrđuju: zakon ne smije biti iznad čovjeka. Svrha zakona je da promiče pravdu i pravednost jer samo tako može služiti čovjeku. Zakon je uredba razuma na opće dobro. Kada on ne doprinosi općem dobru, miru i suživotu već dovodi u pitanje samu pravednost, tada se treba preispitati takav zakon.
Čovjek je u središtu svake politike, a osobito ako je on žrtva nasilja i nepravde, upozorio je nadbiskup Hranić. Žrtva se mora poštivati i primjena zakona ne smije izazivati nove podjele u društvu i još veće traume. Osobito se ne smije manipulirati žrtvom i ljudskim osjećajima, i to još u ovom gradu koji je simbol stradanja u Domovinskom ratu i gdje su još uvijek svježe ratne traume od mučenja u logorima, silovanja ili potrage za nestalim članom obitelji. Umjesto da se zbog postojećih otpora dodatno, na mudar i sustavan način, poradi na liječenju trauma, na uklanjanju uzroka postojećem nepovjerenju, na promicanju dijaloga o temama od zajedničkog interesa te na stvaranju ozračja i pretpostavki za provedbu zakona, način na koji se pokušava provesti zakonsko pravo srpske nacionalne manjine u Vukovaru na dvojezične natpise na javnim ustanovama, izaziva, nažalost, dodatne i još dublje podjele te još veće traume, zaključio je nadbiskup Hranić.
Ovo redovito godišnje okupljanje vjernika iz svih triju rimokatoličkih župa ovoga grada uz ovu kapelu koristimo kao prigodu da odavde pružimo ruku svakom sugrađaninu, svakom čovjeku bez obzira na njegovu nacionalnost i vjeru te svim ljudima dobre volje. Sve odgovorne pozivamo na savjestan pristup u izgradnju suživota, mira, pravednosti i općeg dobra u našem napaćenom i mučeničkom gradu Vukovaru i u čitavoj nam dragoj Hrvatskoj domovini, rekao je na kraju misnoga slavlja nadbiskup Hranić.