"Vukovar u Rijeci"
Rijeka (IKA )
Sat povijesti za riječke gimnazijalce i molitveni spomen na žrtvu Vukovara
Rijeka, (IKA) – U svečanoj dvorani dr. Izidora Kršnjavog u Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji u Rijeci u utorak, 13. studenog održan je tradicionalni program “Vukovar u Rijeci”. “Ovo je sat povijesti s nastavnom jedinicom Domovinski rat”, istaknula je ravnateljica Gimnazije Đudita Franko pozdravljajući uvažene goste i učenike koji su do posljednjega mjesta ispunili dvoranu ove riječke gimnazije. O početku Domovinskog rata i okupaciji grada heroja svjedočili njegovi izravni sudionici, pukovnik Zvonko Milas, aktualni predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, bojnik Zdenko Horvat i bojnik Viktor Jurić Paša, dok je i ove godine organizator obilježavanja 21. godišnjice okupacije Vukovara bio Klub gimnazijalaca “Ivan Merz” Prve hrvatske sušačke gimnazije uz podršku brojnih vjerskih zajednica koje djeluju u gradu na Riječini i navijačke skupine “Armada”.
Dan sjećanja na grad heroj u Rijeci, pokrenut je s ciljem da se ne zaboravi 90 dana okupacije Vukovara, 1.100 ubijenih vukovarskih branitelja, 2.600 branitelja i civila označenih kao nestali te 1.000 hrvatskih vojnika ubijenih na prilazima Vinkovcima i Osijeku, kazao je inicijator manifestacije, ujedno i predsjednik Kluba, vjeroučitelj Marin Miletić. Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci. „Ne bih htio da postane pravilo da zajedništvo kod Hrvata postoji samo kada su u nevolji. Moramo vjerovati u dobro i čuvati vrijednosti koje su proizašle iz Domovinskog rata. Zato Rijeka može biti ponosna na ono što ste večeras ovdje organizirali. To je definitivno najbolji put očuvanja svega za što smo se borili. U ratu smo svi nosili krunice oko vrata, pa i oni koji nisu vjerovali u Boga, samo zato što smo disali i mislili kao jedno. Tog zajedništva danas nam nedostaje”, kazao je pukovnik Zvonko Milas govoreći o strukturi stanovništva na području Općine Vukovara prije rata te iznoseći kronologiju ratnih događanja. Vrijedna je spoznaja da mladi žele čuti o tome kako je stvarana Republika Hrvatska i sve vrijednosti koje su iznjedrile iz Domovinskog rata, kazao je osvrćući se na odaziv mladih gimnazijalaca koji su dvoranu ispunili do posljednjega mjesta. “Nadam se da će čuvati vrijednosti koje su proizišle iz Domovinskog rata.” Govoreći iz današnje perspektive o padu Vukovara, istaknuo je kako grad nije žrtvovan niti prodan, ali s druge strane neobjašnjiv je bijes i žestina napada koji je grad pretrpio. “Vukovar nikada neće biti ono što je bio, ali mladi moraju dobiti šansu i to im mi moramo omogućiti”, poručio je pukovnik Milas dodajući poruku svima koji su bili svjedoci rata u Hrvatskoj i na svojoj koži osjetili agresiju da u dubini duše ostanu onakvi kakvi su bili tijekom rata. “Najmanje što mogu činiti je da se mole za Hrvatsku i za ljude koji su zadužili ovu zemlju.”
Svjedočanstvo zatočeništva u srpskim logorima i okupiranom Vukovaru mladima je ispričao bojnik Zdenko Horvat. “Volio bih da se o Domovinskom ratu danas govori u svim školama i to upravo na način na koji vi to ovdje večeras činite, jer jedino tako možete osvijestiti koliko je važno čuvati slobodu i moralne vrijednosti koje smo mi poštivali i u najtežim vremenima. Vi ste i zalog budućnosti, jer ako vas ne informirano i ne naučimo razlikovati dobro od zla, ne možemo očekivati da ćete razumjeti zašto je Vukovar podnio toliko žrtava, kao simbol obrane cijele Hrvatske. Ako vaši roditelji ne kućama i stanovima ne istaknu zastavu za Dan državnosti, onda to učinite vi”, poručio je bojnik Horvat. Potresno svjedočanstvo s okupljenima podijelio je i bojnik Viktor Jurić Paša koji je govorio o svom ratnom putu kojega je prošao u Vukovaru, srpskim logorima, a potom i na južnoj bojišnici. Bez obzira što je nekoliko puta ranjavan i unatoč svim još uvijek svježim slikama Domovinskog rata, danas je sretan čovjek i roditelj, tim više jer su mu upravo te strahote pomogle u shvaćanju što je u životu istinski bitno. Na radnom zadatku na tribini bila je novinarka Ljiljana Mamić Pandža koja danas živi i radi u Rijeci, a do 2001. godine njena adresa bili su Vinkovci i redakcije Vjesnika, HRT-a, Slobodne Dalmacije, lokalne vinkovačke televizije.
Istodobno s prigodnim programom u Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji, druga skupina građana, predvođena navijačkom skupinom “Armada” i Mrežom katolika grada Rijeke okupila se ispred murala “Vukovar” u Vukovarskoj ulici u Rijeci gdje su za žrtve Herojskoga grada zapaljene svijeće. Nekoliko stotina okupljenih građana potom se u mimohodu od murala “Vukovar” u Vukovarskoj ulici, kao što su to učinili i gimnazijalci od Prve hrvatske sušačke gimnazije, uputilo do Mosta hrvatskih branitelja na Delti, simbolu zajedništva, gdje je molitvu za sve branitelje Domovinskog rata predvodio kancelar Riječke nadbiskupije mons. Nikola Imbrišak. Nakon paljenja svijeća i na toj lokaciji, organizatori i članovi Armade zapalili su dvadeset i jednu baklju u znak 21. obljetnice okupacije Vukovara.