Wuerzburg, (IKA) – “Budućnost duhovnosti – duhovnost budućnosti” bila je tema duhovnih vježbi za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe koje su održane od 31. ožujka do 3. travnja u kući za duhovne vježbe biskupije Wuerzburg “Himmelspforten” u Wuerzburgu u organizaciji hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Na duhovnim vježbama, koje je predvodio dr. fra Anđelko Domazet s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, okupilo se 88 hrvatskih i tri albanska svećenika. Na početku sve je pozdravio delegat za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj fra Josip Klarić, a nakon njega i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu mr. Pero Ivan Grgić.
Dr. Domazet govorio je o suvremenoj kulturi i budućnosti duhovnosti, duhovnosti i slikama o Bogu, osnovnim obilježjima zdrave duhovnosti te kontemplativnoj dimenziji kršćanske duhovnosti. “Tema duhovnosti posljednjih se godina sve više pomiče u središte zanimanja mnogih naših suvremenika. Nemali broj današnjih ljudi u potrazi je za autentičnim oblicima religioznosti, u skladu s vremenom u kojem žive i problemima s kojima se svakodnevno suočavaju. Okretanje pitanjima duhovnosti na početku 21. stoljeća doziva jasno u svijest nužnost jačeg promišljanja povezanosti između teologije i duhovnosti, teologije i navještaja te teologije i pastoralne prakse”, kazao je dr. Domazet, pokušavši dati jasni odgovor na pitanje, kakvu kršćansku duhovnost treba oblikovati danas u ozračju modernoga pluralizma i postmodernih duhovnih traganja. Pritom je istaknuo kako živimo u vremenu u kojem je Crkva izgubila monopol nad duhovnim, u vremenu kada mnogi ljudi žeđaju za duhovnim vrijednostima, te kako je stoga neophodno ocrtati glavne odrednice duhovne situacije današnjeg trenutka i unutar njih vidjeti nesklad između duhovnih apetita ljudi i iščekivanja ljudi sadašnjosti i tradicionalnih oblika prakticiranja kršćanske duhovnosti. “U traganju za duhovnom ponudom koja će ljudima biti prihvatljivija, te se osobito ustraje na što radikalnijem iskustvenom poniranju u dubinu, nutrinu ljudsku, u kojoj prebiva Bog i stavljanje u središte kršćanske prakse Kristovo čovještvo”.
Prije završnoga euharistijskog slavlja u četvrtak 3. travnja u sklopu službe pomirenja upriličena je meditacija pod nazivom “Grijeh kao neistina (laž)”.