Banja Luka, (IKA/TABB) – Prema već ustaljenoj biskupijskoj praksi i ove godine po sedamnaesti put je održan svećenički sabor Banjolučke biskupije. U srijedu 21. rujna, na blagdan sv. Mateja, okupilo se – osim nekoliko teško bolesnih – oko 60 dijecezanskih i redovničkih svećenika u pastoralu biskupije. Predvođeni banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i pomoćnim biskupom Markom Semrenom, svećenici su najprije slavili misu u banjolučkoj katedrali Sv. Bonaventure.
U homiliji biskup Komarica protumačio je blagdanska čitanja u skladu sa svećeničkim pozivom te zapitao prisutne u kojoj ulozi pronalaze sebe. “Osobno sam sklon svrstati nas – unatoč našoj mogućoj osobnoj ispravnosti i pobožnosti pred Bogom – u ulogu “carinika i grešnika”, koji su ovisni o Božjem milosrđu”, rekao je biskup Komarica, te dodao: “Čudimo li se mi doista i divimo bezgraničnoj i bezuvjetnoj Isusovoj ljubavi i milosrđu poklonjenom bezuvjetno svakome od nas osobno? I kakva je naša spremnost danas, da sav svoj život, sve snage uma i srca, svoje zdravlje i talente stavljamo kao odgovor Isusu na Njegovu ljubav prema nama, koju nam je On prvi iskazao, pozvavši nas u redove svojih ministerijalnih svećenika?” Homiliju je završio poticajnim riječima da “sebi uvijek iznova posvješćujemo izuzetni dar koji smo dobili od Krista Spasitelja dioništvom u Njegovu Velikosvećeništvu. Nemojmo se naviknuti na taj dragocjeni dar – namijenjen ne samo nama nego po nama i mnogima oko nas!”
Nastavak programa ovogodišnjeg sabora bio je u dvorani Europske akademije u prostorijama Ordinarijata Banjolučke biskupije. Radnim dijelom je predsjedao biskup Semren, koji je i generalni vikar. Otvorio je radni dio predavanjem “Milosrđe – temelj svećeničkog poslanja”. Posebno je istaknuo važnost Godine milosrđa i bule “Misericordiae vultus” – Lice milosrđa. “Valja nam imati otvorene oči kako bismo mogli vidjeti tuđu bijedu, da bismo vidjeli potrebe koje se danas vrlo brzo mijenjaju; imati otvorene oči da bismo u drugomu gledali lice Isusa Krista koji je rekao: Ono što ste drugom učinili, meni ste učinili. Te otvorene oči su dakle nova ili obnovljena mistika, mistika dobroga Samarijanca. Milosrđe je dakle snaga koja nas vodi u budućnost, a istodobno je i Božji dar za budućnost današnjega svijeta”, kazao je biskup Semren, upućujući svećenike na milosrđe, kao temelj njihova svećeničkog poslanja. Posebno je naglasio važnost ispovijedi, rekavši: “Kad je u tom kontekstu riječ o ispovijedi, onda se radi o nastojanju da ona ne bude tek “valjani” čin, nego iskustvo istinskoga susreta s milosrdnim Bogom. To, istina, ovisi poglavito o Božjoj milosti, ali u skladu s načelom da milost ne dokida narav, i ljudsko djelovanje može više ili manje pogodovati ili ne pogodovati iskustvu. Tako je, prema slici Dobroga Pastira, svećenik čovjek milosrđa i samilosti, blizak svojemu narodu i služitelj svima.”
Program je nastavljen izlaganjem biskupa Komarice i drugih povjerenika Banjolučke biskupije. Biskup je najprije govorio o dragocjenom sadržaju Jubilarne godine milosrđa za sve članove Crkve, osobito za svećenike. Podsjetio je svećenike na crkvene dokumente o nužnosti zajedničkoga pastoralnog planiranja i djelovanja čitavog prezbiterija jedne biskupijske zajednice u tijesnom jedinstvu s dijecezanskim biskupom. Osvrnuo se na neka posebno važna događanja iz opće Crkve i s područja Vrhbosanske metropolije. Ukratko je prikazao posinodski dokument pape Franje “Amoris letitiae” – o kršćanskom braku i obitelji, te dokument Kongregacije za nauk vjere “Iuvenescit Ecclesia” – o odnosu između hijerarhijskih i karizmatskih darova za život i poslanje Crkve.
Govoreći o događanjima u metropoliji i cijeloj zemlji, biskup Komarica osvrnuo se i na 3. susret svih svećenika iz metropolije održan u Tomislavgradu, te na dva susreta svih dekana iz metropolije u Travniku. Posebno je istaknuo aktualne izazove za biskupijsku zajednicu, koji su utemeljeni dobrim djelom “na nesređenoj društveno – političkoj situaciji u cijeloj zemlji”. Istaknuo je “dugogodišnje kontinuirano pomanjkanje političke volje, pravne države i ekonomske pomoći povratku, ostanku i opstanku katolika ove biskupije”. Osvrnuo se i na nove odlaske uslijed ekonomskih problema iz više župa biskupije, poglavito s područja FBiH, među kojima su najviše mlade obitelji i mladi te je istaknuo kako je potrebno “na mnogim našim župama još konkretnije i učinkovitije se posvetiti pastoralu starijih osoba, jer su nam one u mnogim župama glavnina župe.”
Direktor Caritasa Banjolučke biskupije mons. dr. Mile Aničić podnio je kratko izvješće o protekloj godini i radu Caritasa. Naglasio je da i dalje Caritas, unatoč raznim obećanjima vlasti, sporo prima obećanu pomoć, koja i kada stiže mnogo je manja od obećanog. Samokritički se osvrnuo na slabu ukorijenjenost Caritasa u župnim zajednicama, što se, u više navrata na razini cijele zemlje, bezuspješno pokušavalo pokrenuti s mrtve točke. Na kraju je zahvalio svima, koji su se na bilo koji način angažirali u dosadašnjem tridesetogodišnjem radu Caritasa. Ekonom biskupije mons. Ivica Božinović, iznio je statističke podatke iz ekonomata. Mons. Anto Orlovac iznio je podatke o dosadašnjem unosu imena u martirologij biskupije. Do sada je prikupljeno i uneseno 9600 imena, od kojih su neki podaci potpuniji, a drugi pak oskudniji. Mons. Vlado Lukenda, povjerenik za misije, u iznošenju statističkih podataka izrekao je svoju posebnu zahvalnost za prikupljanje sredstava, unatoč činjenici da je Banjolučka biskupija najsiromašnija biskupija u BiH, gdje su kolekte najmanje, ali poput i novoproglašene svetice Majke Terezije, koja nije imala velikih sredstava, imala je veliku ljubav u obavljanju i življenju svoga zvanja. Statistiku o župnoj katehezi iznio je povjerenik vlč. Marko Vidović. Istaknuo je poražavajuću statistiku o sve manjem broju učenika u školama, tako da je ove školske godine u OŠ “fra Lovro Karaula” u Livnu upisano 68 učenika manje; u OŠ “13. rujan” manje je 65 učenika; u gimnaziji Livno manje je 77 učenika, u ekonomskoj 62 a u SŠ Nikola Šop u Jajcu 51. Na skupštini su govorili i voditelji dvaju Katoličkih školskih centara – mons. Ivica Božinović, voditelj KŠC-a u Banjoj Luci, i dr. Slavo Grgić, voditelj KŠC-a u Bihaću. Obojica su istaknula pozitivan učinak Katoličkoga školskog centra, koji oni ostavljaju na gradove, ali i na sve manje učenika, koji se upisuju, ne samo u KŠC-ove, nego i u ostale škole u Bosni i Hercegovini. Mons. Božinović i ovaj put je izrekao, kako se već 12 godina KŠC u Banjoj Luci bori s financijskom stabilnošću zbog toga što vlasti entiteta RS ustrajno ne žele staviti školu pod financiranje kao prosvjetnu instituciju. Daljnja izvješća iznijeli su vlč. Žarko Vladislav Ošap, povjerenik za sjemenište i bogoslove, te duhovna zvanja Banjolučke biskupije, povjerenik za mlade vlč. Boris Ljevak i povjerenik za ministrante vlč. Predrag Ivandić. Susret je završen zajedničkom molitvom i objedom.