Trogir, (IKA) – XVIII. studijski tjedan za studente i istraživače kao i braću dominikance iz Europe na temu “Ljudska znatiželja i znanje i Kristovo stečeno znanje” i Konferencija o vjerovanju, znatiželji, znanju i spoznaji završio je 30. rujna u samostanu Sv. Križa u Arbaniji na otoku Čiovu.
Tjedan i Konferencija okupili su tridesetak sudionika iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Poljske i Hrvatske. U tijeku tjedna istraživači i profesori iznijeli su predavanja, a tijekom konferencije na kojoj je sudjelovalo devetero predavača iznijeta su i neka nova znanja i teze koje će biti objavljene u zborniku radova Konferencije.
Unutar Studijskog tjedna četiri predavača iz Velike Britanije i Poljske su o temi razmišljali iz teološke i filozofske perspektive. Tjedan je održan u organizaciji Hrvatske dominikanske provincije uz suradnju KBFa Split i međunarodnog sveučilišta Domuni (Bruxelles), a pozdravom i uvodnim govorom otvorio ga je regens studija HDP i organizator Tjedna i Konferencije fr. Srećko Koralija.
Simon Gaine, engleski dominikanac, održao je prvoga dana studijskoga tjedna tri predavanja. U prva dva predavanja problematizirao je pitanje znanja u različitim biblijskim tekstovima, posebice pitanje mudrosti kod evanđelista kada se za Isusa Krista kaže da je rastao u dobi, mudrosti i znanju.
Prof. Simon postavio je pitanje o kakvoj mudrosti govori evanđelist Luka? Prema njegovu mišljenju teologija se poima kao svojevrsni pokret od Biblije ka Bibliji. Čini se da se Isusovo znanje razlikuje od ljudskog znanja. Osobito je u tom kontekstu zanimljiv njegov za ljude tajnoviti odnos prema Ocu. Vjera se uvijek iznova pojavljuje kao kompleksna stvarnost koja ne smije nipošto zaobići kognitivnu dimenziju. Ustvrdio je nadalje, da među crkvenim ocima ne postoji konsenzus o Kristovu znanju.
Kod prvih crkvenih otaca može se reći da su to tek usputna promišljanja. Primjerice sveti Irenej ustaje protiv “gnostičke oholosti”. Tu se dakako postavlja i pitanje ljudske slobode i konteksta iz kojega su progovarali crkveni oci.
Pawel Klimczak, dominikanac iz Krakova, naglasio je da čovjek traži odgovor na brojna pitanja koja mu se tijekom života postavljaju. Antropološka pozicija se upotpunjuje teologijom. Blaženstvo čovjeka sastoji se u s(p)oznavanju Boga. Naravnoj želji se pridružuje i ono što je konaturalno. Čovjek je netko tko je sposoban (kadar) spoznati nešto o Bogu. Toma Akvinski govori o slabosti i konačnosti ljudske spoznaje. Ta spoznaja je nesavršena, djelomična. Pitanje koje se također postavlja u više religioznoj perspektivi je i pitanje grijeha. Onaj tko ne voli Boga ne može spoznavati, to jest intelektualno čisto. Prvobitni grijeh kao zapreka za spoznavanje, ali za razliku od protestantske teologije ne uništava potpuno prirodnu naklonost i sposobnost spoznavanja.
Mikolaj Slawkowski-Rode problematizirao je pitanje epistemologije; znanje na praktičnoj razini; znanje osoba, gradova, poznanstvo te propozicijsko znanje – znati kako i znati za. Središnja pitanja epistemologije povezana su uz propozicijsko znanje. Svaka istina je u načelu spoznatljiva ali postoje i nadspoznatljive istine. Također se postavilo pitanje o odnosu epistemologa koji se očito identificiraju s filozofima s metafizikom, odnosno mogućnosti ontologije. Bilo je riječi i o granicama spoznavanja unutar nekih graničnih situacija, primjerice i u pitanjima eutanazije, života nakon smrti, odnosa svijesti i pamćenja, kod odraslih osoba ili kod osoba s tjelesnim ili psihičkim oštećenjima.
Četvrti predavač na Studijskom tjednu bio je Ralph Weir koji je uvodno problematizirao odnos estetike i ograničenja ljudskog znanja. Ljudsko znanje je ograničeno kod prirodne znanosti što uočavaju brojni filozofi, među kojima figurira Kant. Istaknuo je da se umjetnost može okarakterizirati kao sofisticirani oblik hedonizma. Zatim se govorilo da znanstveni naturalizam može biti utjecajan u epistemologiji. Potom je predavač izložio središnje koncepte filozofske estetike gdje ljepota i umjetnost tako imaju epistemološku vrijednost.
U sklopu Tjedna održana je i istraživačka konferencija na kojoj su sudjelovali predavači iz Hrvatske i inozemstva – Angelina Gašpar, Simon Gaine, Ralph Weir, Pawel Klimczak, Stjepan Radić, Mikolaj Slawkowski-Rode, Carsten Barwasser, Marinko Vidović i Bruno Petrušić, izvijestio je portal dominikanci.hr.