Zadar: Kardinal Puljić na Smiljevcu

Zadar, (IKA) – U srijedu 14. siječnja, prvog dana trodnevnice u čast sv. Antuna, opata i pustinjaka, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je misno slavlje u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Zadru, u koncelebraciji sa župnikom i dekanom dekanata Zadar Istok don Mladenom Kačanom, don Gašparom Dodićem i don Zvonimirom Čorićem. U tu župu se u proteklome desetogodišnjem razdoblju naselilo oko 250 obitelji iz BiH. Kardinal je pozvao na molitvu “za prijatelje i obraćenje neprijatelja”, da svi čuju i vrše Božju riječ, poput sv. Josipa, a to može samo čovjek koji je slobodan u sebi, jer “naša vrijednost nije u tome što imamo, nego što jesmo”. Misa se služila u čast sv. Josipu, jer se srijedom časti taj svetac kojem je “Bog povjerio najsvetije što je imao, Sina i njegovu majku”, rekao je kardinal i pozvao vjernike da budu svjesni da su ljudi Božjeg povjerenja. Predstavio je i svetački lik Antuna opata, sveca prvih kršćanskih vremena, koji je živio 105 godina, a u zagovor mu se osobito utječu poljodjelci i stočari, svjesni da je svaki rad bez Božjega blagoslova uzaludan. Kardinal je rekao da je sv. Antun najvažnijom krepošću smatrao razboritost, jer “bez razboritosti svaka krepost može postati mana”.
U propovijedi koja je izazvala suze kod brojnih vjernika, kardinal Puljić izrazio je suosjećanje s njihovom boli, jer je “svatko na svoj način bio ranjen u ratu”, ali Bog je taj koji liječi. Ohrabrio ih je da s probuđenom nadom i pouzdanjem gledaju na život, osposobljeni živjeti Božje povjerenje, jer “sva su vremena teška”. Potaknuo je vjernike na obiteljsku molitvu koja je odoljela svim kušnjama, da sačuvaju ljubav prema svojim korijenima, ne zaborave mjesto gdje su rođeni i grobove svojih pokojnika. I sam ožalošćen zbog nadbiskupije u kojoj je bilo 600 crkvenih ruševina, kardinal je pozvao Hrvate iz BiH da ne napuste svoju imovinu i da se ne odreknu vlasništva koje im pripada.
U susretu prije mise vrhbosanski nadbiskup uputio je vjernicima poticajnu i ohrabrujuću riječ, ali i konstatirao aktualno stanje. Rekao je da međunarodna zajednica nema jednak stav prema povratku izbjeglih i prognanih u republike Hrvatsku i BiH. Jednom od svjetlijih točaka naveo je otvaranje katoličkih škola u BiH.