U homiliji je mons. Zgrablić je zahvalio Bogu „za pastira čiji je život bio duboko uronjen u otajstvo Krista i Crkve i čije je poslanje ostavilo snažan pečat u životima nas mnogih, ali i u povijesti Zadarske Crkve“, rekao je nadbiskup.

U katedrali sv. Stošije, gdje je i nadbiskup Prenđa „naviještao riječ Božju, slavio sveta otajstva i okupljao Božji narod, u blizini njegovog groba, molitvom zahvaljujemo Bogu za dar njegovog života i služenja Crkvi i povjeravamo njegovu dušu Bogu kojeg je cijelim svojim bićem ljubio i kojemu je služio“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je molitva uz grob na dan njegove smrti i „znak nade za nas, jer vjerujemo da je pastir koji je ljubio Boga ljubeći Crkvu i žrtvovao se za nju, sada dionik punine života u Bogu“.

Nadbiskup Zgrablić govorio je o osobnosti mons. Prenđe i u duhu navještenog Evanđelja koje opisuje kako je Isus u Galileji počeo svoje javno djelovanje, obilazio ljude i gradove, propovijedao o Kraljevstvu nebeskom, pozivao na obraćenje i pozivao je učenike da idu za njim te raspiruju vjeru u onima koji traže smisao života.

„Isus ulazi u svakodnevicu ljudi, gleda ih u njihovoj zauzetosti, u njihovom radu i brizi za opstanak i upućuje im poziv koji mijenja život: „Hajdete za mnom“.

U tom Isusovu hodu, u tom trajnom pozivanju i okupljanju, možemo prepoznati središte i jezgru života i djelovanja mons. Ivana Prenđe. Najvažniji i najveći dio njegovog svećeničkog i biskupskog puta bio je usmjeren prema mladima, kako bi im pomogao otkriti Isusa koji i danas prolazi i gleda u srce, i danas poziva da se ostave mreže i započne put nasljedovanja, Evanđelja, u svećeničkoj ili redovničkoj službi“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

„Ljubiti Crkvu“, biskupsko geslo mons. Prenđe, „snažno se očitovalo upravo u pastoralnoj brizi za duhovna zvanja, jer je ljubav prema Crkvi živio kao brigu za njenu sadašnjost i budućnost, za one koji nose službu naviještanja, posvećenja i duhovnog vodstva. Pastoral duhovnih zvanja i odgoj generacija svećeničkih kandidata u svećeničkoj i u biskupskoj službi, zauzimaju središnje mjesto u životu i djelovanju mons. Prenđe, jer je bio uvjeren da Crkva raste po služenju ljudi koji su spremni sebe staviti potpuno na raspolaganje Kristu i njegovom narodu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Nadalje, „ljubiti Crkvu, kako je to živio mons. Prenđa, značilo je ulagati svu snagu života, znanje, vrijeme i molitvu u odgoj dobrih, zrelih, intelektualno i duhovno uravnoteženih svećenika, pratiti ih na njihovom putu rasta, podupirati ih u službi i poticati zajedništvo među njima. Ta ljubav bila je postojana i zahtjevna, ali i ohrabrujuća, usmjerena na dubinu duhovnog života i na vjernost evanđelju u nasljedovanju Isusa Dobrog Pastira“, poručio je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, rekao je da se poslanje Crkve ostvaruje kroz ljude koji su „spremni poći za Gospodinom, ostaviti svoje zemaljske sigurnosti i u povjerenju prihvatiti put Njegovog djelovanja. Isus traži otvoreno srce, sposobno slušati i odgovoriti na Njegov poziv. Upravo takvo slušanje, mons. Prenđa smatrao je temeljem duhovnog zvanja i svakog istinskog crkvenog služenja“, istaknuo je nadbiskup.

Način kako je nadbiskup Prenđa brinuo o zvanjima „i nama je dragocjena prigoda da se iznova podsjetimo kako su duhovna zvanja dar Božje milosti nužan za život Crkve, ali i plod ustrajne molitve cijele kršćanske zajednice. I danas Gospodin ne prestaje kucati na vrata ljudskih srdaca, osobito mladih. Zato smo pozvani moliti da ta srca budu otvorena, osjetljiva na Njegov glas i hrabra u odgovoru“, potaknuo je nadbiskup.

Stoga, „moliti za nova duhovna zvanja znači moliti da Crkva nikad ne ostane bez onih koji će, oslonjeni na Krista, biti svjedoci evanđelja, služitelji zajedništva i nositelji nade, koji će nastaviti Kristovo djelo spasenja u svakom vremenu. U duhu onoga što je mons. Prenđa živio i poticao, neka naša molitva bude postojana i puna povjerenja, uvjerena da Bog i danas poziva, a da se na taj poziv rađa odgovor ondje gdje se vjera živi, evanđelje sluša i Krist slijedi srcem“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Pozvani smo moliti da srca budu otvorena, sposobna čuti Gospodina koji ih poziva i da imaju hrabrosti odgovoriti na njegov poziv u svećenički ili redovnički život, jer „otkriti što Bog od nas očekuje, pa i duhovni poziv, znači spoznati i najdublje čežnje vlastitog srca, čežnje koju je sam Bog ugradio u našu narav. To su čežnje za smislom, darivanjem i puninom života“, istaknuo je nadbiskup, nadalje istaknuvši kako je sve mons. Prenđa odjelotvorio svoje geslo ‘Ljubiti Crkvu’.

„Ljubav prema Crkvi mons. Prenđe očitovala se i u plodnom karitativnom djelovanju u brizi za ranjene ratom, izbjeglice i prognanike, za obitelji koje su ostale bez najmilijih, bez doma i svega, za siromašne, bolesne i osamljene, jer je u svakom čovjeku prepoznavao lice Krista koji traži blizinu i suosjećanje“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da je nakon Domovinskog rata, Prenđina zauzetost za obnovu porušenih domova i crkvenih objekata bila „znak dubokog pastoralnog osjećaja za cjelovitost života, jer obnovljeni prostori nisu bili samo zidovi i krovovi, nego mjesta povratka dostojanstva, susreta i zajedništva.

U obnovljenim crkvama ponovno se okupljao Božji narod, a u obnovljenim zajednicama rađala se nova snaga vjere, novi počeci i nova nada – jer Crkva se izgrađuje gdje ljudi pronalaze osjećaj pripadnosti i sigurnosti u Božjoj blizini“, poručio je predvoditelj slavlja.

U svojoj ljubavi za Crkvu, „nadbiskup Prenđa snažno je i dalekovidno podupirao Novu evangelizaciju, prepoznajući u njoj odgovor na duhovne potrebe našeg vremena. S posebnom pažnjom i očinskom blizinom pratio je crkvene zajednice i pokrete, ohrabrujući ih da budu živi nositelji Evanđelja u svakodnevici. U njima je vidio snagu Duha Svetoga koji obnavlja Crkvu iznutra – kroz molitvu, zajedništvo života s Kristom i međusobno te svjedočanstvo vjere. Njegova podrška je bila poziv na vjernost Kristu, Crkvi i otvorenost djelovanju Duha Svetoga, kako bi Radosna vijest došla do svakog čovjeka“, poručio je nadbiskup.

Zahvalio je Bogu za dar života i služenja Crkvi mons. Prenđe, koji je cijeli svoj život sažeo „u dvije vrlo bremenite riječi: „Ljubiti Crkvu“. Molimo da se ta ljubav nastavi živjeti u mjesnoj Crkvi, da svi i danas prepoznaju Isusa koji prolazi i poziva te da Crkva u Zadarskoj nadbiskupiji i dalje raste u vjeri, zajedništvu i vjernosti Kristu“, potaknuo je nadbiskup. Poželio je da Gospodin duši mons. Prenđe „u svom vječnom kraljevstvu udijeli vječni mir i nagradu za svu ljubav, žrtvu i služenje Crkvi i Božjem narodu te da počiva u Božjoj svjetlosti i radosti neba“.

Nakon mise, nadbiskup i svećenici otišli su u pokrajnju lađu katedrale gdje je mons. Zgrablić predvodio molitvu odrješenja za pokojne kod grobnice zadarskih nadbiskupa gdje je pokopan i mons. Prenđa.

Mons. Prenđa bio je 68. zadarski nadbiskup i 112. pastir u 17 stoljeća Zadarske Crkve. Preminuo je iznenada u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva, 25. siječnja 2010. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu, gdje je bio otišao zbog sudjelovanja na zasjedanju HBK.

Ivan Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. u Zemuniku Gornjem, kao najstarije dijete u obitelji sa sedmero djece. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. u Zadru. Od 1964. do 1968. bio je župnik u Škabrnji, Nadinu i Smilčiću; uz Škabrnju i Nadin, od 1967. bio je i župnik Zemunika, umjesto Smilčića.

Od 1968. do 1970. mons. Prenđa bio je duhovnik u Sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Kao odgojitelj u Sjemeništu posluživao je župe u zadarskom zaleđu: Ervenik, Nunić, Rodaljice, Brušku, Popoviće i Medviđu. Od 1970. do 1972. bio je kateheta mladih u Zadru. Čak 22 godine (1970.-1992.) bio je ravnatelj sjemeništa ‘Zmajević’ i voditelj Odjela za pastoral svećeničkih zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Za zadarskog nadbiskupa koadjutora imenovan je 29. ožujka 1990., a za biskupa je posvećen 9. lipnja 1990. u katedrali sv. Stošije. Nadbiskup ordinarij bio je od 2. veljače 1996. te je 14 godina upravljao Zadarskom nadbiskupijom (1996.-2010.).

Nadbiskup Prenđa bio je domaćin susreta sa svetim papom Ivanom Pavlom II. u Zadru 9. lipnja 2003. koji je na Forumu bio okupio 120 000 vjernika. Organizacijski je pripremio i subraći biskupima osobno predložio da se Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži 2010. održi u Zadru, kad se  okupilo 30 000  mladih iz Hrvatske i inozemstva.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, nadbiskup Prenđa bio je predsjednik Vijeća HBK za kler i član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. Od 1998. do 2004. bio je predsjednik Hrvatskog Caritasa, a od 2000. do 2005.  bio je potpredsjednik HBK.

Ove godine je 30. godišnjica (1996.-2026.) kako je mons. Prenđa bio preuzeo upravljanje Zadarskom nadbiskupijom kao nadbiskup ordinarij.

Tim povodom u petak, 6. veljače 2026., Zadarska nadbiskupija i Teološko katehetski odjel Sveučilišta u Zadru organiziraju u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru znanstveno-stručni skup na kojem će izlagači predstaviti bogato djelovanje i baštinu nadbiskupa Prenđe koji je duhovni, materijalni i evangelizacijski obnovitelj života Zadarske nadbiskupije nakon njenog velikog ljudskog i materijalnog stradanja u Domovinskom ratu.

FOTO Zadar: Misu na 16. godišnjicu smrti nadbiskupa Ivana Prenđe predvodio mons. Zgrablić