Zadar, (IKA) – Prvi i zasad jedini primjerak Gutenbergove Biblije u Hrvatskoj, pretisak Inkunabule Gutenbergove Kraljevske Biblije za španjolskog kralja Juana Carlosa I, čiji se original Centosamente nalazi u Državnoj knjižnici u Burgusu u Španjolskoj, predstavljen je u ponedjeljak 25. studenoga u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, pod pokroviteljstvom i u organizaciji Zadarske nadbiskupije i Grada Zadra.
Pozdravne riječi uputili su voditelj programa prof. Livio Marijan, rektor zadarskog Sveučilišta dr. Damir Magaš i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Bibliju su predstavili knjižničarka Nadbiskupske klasične gimnazije u Zadru prof. Elvira Katić, prof. dr. Adalbert Rebić i umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, kolekcionar Biblija, čija je osobita želja bila zbirku Biblija Zadarske nadbiskupije obogatiti i primjerkom prve knjige, koju je 1455. tiskao Johannes Gutenberg, izumitelj tiska. Biblija, za koju je Gutenberg izlio 290 različitih figura ima 1.282 stranice, svaka stranica 42 redaka, a naziva se još i Mazarenova Biblija, prema kardinalu Mazarenu u čijoj je knjižnici pronađena 1763. g. Inicijale u bojama i iluminacije kasnije su izradili umjetnici na mjestima koja je tiskar ostavio praznima.
Prof. Katić predstavila je Gutenberga kao čovjeka milenija kroz priče o izumu, čovjeku i knjizi. Prof. Rebić govorio je o povijesti sačuvanih Biblija u Londonu i Washingtonu te istaknuo neprocjenjiv značaj Gutenbergove Biblije na području opismenjavanja i demokratizacije, znanja i kulture. Rekao je da je prva tiskana Biblija jedno od najznačajnijih dostignuća minulog tisućljeća, upisana i u registar Baštine svjetskih djela. Postala je temeljem znanstvenoga, posebno teološkog istraživanja, te gospodarskog napretka potkraj srednjeg vijeka i prvi je industrijski serijski proizvod. Od 180 primjeraka Gutenbergove Biblije, 150 je tiskano na papiru, a ostalih 30 na skupocjenom pergamentu. Danas ima oko 48 sačuvanih primjeraka, od toga je 12 na pergamentu. Jedna se nalazi u Gutenbergovu muzeju u rodnom mu gradu Mainzu, a ostali primjerci u muzejima i knjižnicama diljem svijeta, Vatikanu, Parizu, Londonu, Kongresnoj biblioteci u Washingtonu.
Nadbiskup Oblak predstavio je put Gutenbergove Biblije od Mainza do Zadra, opisavši susret s njemačkim liječnikom Hansom Peterom Lutzom iz Russelheima u ljetu 2001. u Žmanu na Dugom otoku, kad je i započela realizacija nadbiskupove ideje za posjedovanjem Gutenbergove Biblije. Uz pomoć Edvina Bukulina, Žmanca koji radi u Njemačkoj, i drugih dobrotvora, 28. srpnja ove godine nadbiskupu Oblaku svečano je uručen posljednji pretisak iz 1995. g., od dosad 650 otiskanih pretisaka Gutenbergove Biblije, kao dar nadbiskupije Mainz i tamošnjeg kardinala Karla Lehmanna. Faksimiliranje je započelo 1992. i trajalo je više od tri godine. Djelo su ručno uvezivali tehničari iz centra u Puigu u Španjolskoj, a papir za to izdanje proizveden je u Barceloni, istom metodom kojom se proizvodio u Gutenbergovo doba. Tako je ta Biblija građom i materijalom slična prvom primjerku tiskane Biblije, koja se danas čuva u Berlinu. Numerirana je, 474. je primjerak od 690 primjeraka iz serije A, potvrđena od javnog bilježnika pečatom i potpisom na kraju knjige. U vlasništvu je Zadarske nadbiskupije i čuva se u trezoru zbirke Biblija Zadarske nadbiskupije, koja ima više od 600 primjeraka Biblije na 150 različitih jezika svijeta.
Programu su nazočili i šibenski biskup Ante Ivas, predstavnici županijskoga i gradskog Poglavarstva, znanstvenih i kulturnih institucija, studenti i brojni drugi uzvanici, a u umjetničkom dijelu programa sudjelovali su zbor i orkestar katedrale Sv. Stošije.