Zadar, (IKA) – Na blagdan Gospe od Zdravlja u istoimenoj crkvi u Zadru predstavljena je 21. studenoga knjiga “Perivoj od slave, poprsja kipara Ratka Petrića u Perivoju Gospe od Zdravlja u Zadru”. Knjiga je objavljena u nakladi družbe “Braće hrvatskog zmaja” Zagreb, Zmajskog stola u Zadru, uz financijsku pomoć zadarskoga Poglavarstva i pokrovitelja. U publikaciji se nalaze fotografije poprsja šesnaest hrvatskih velikana podrijetlom iz Zadra i ostalih dalmatinskih i primorskih mjesta autora Zvonimira Zidarića, a Julije Derossi autor je tekstova u kojima je na temelju leksikografskih priručnika i znanstvenih publikacija sažeto prikazao život, rad i značenje zadarskih intelektualaca od 15. do 20. stoljeća, koji su svojim svestranim stvaralaštvom obogatili vjersku, znanstvenu, kulturnu, umjetničku i političku baštinu Hrvatske. To su Juraj Dalmatinac, Franjo i Lucijan Vranjanin, Šimun Kožičić Benja, Andrija Medulić, Brne Karnarutić, Šime Budinić, Juraj Baraković, Ivan Tanzlinger Zanotti, Ante Kuzmanić, Miho Klaić, Mihovil Pavlinović, Dragutin Antun Parčić, Juraj Biankini, Ivo Prodan i Jakša Čedomil.
Knjigu su, osim autora Derossija, kipara Petrića i nakladnika prof. dr. Stijepe Obada, predstavili još recenzenti knjige dr. fra Bernardin Škunca, koji je rekao da su postavljena perivojska poprsja Zadru dala novu urbanu kulturu i prof. Kazimir Šćiran, koji upoznavanje radoznalih i neumornih sinova tada rastrgane Hrvatske, ljudi europskih vidika i potreba, smatra danas poželjnim radi popriličnih smutnji i razočaranja zbog obezvrjeđivanja velikih dostignuća Hrvatske, a približavanje tih osoba pospješuje naš povijesni kontinuitet i uzdiže naš civilizacijski ponos.
Dvogodišnji rad akademskog kipara Ratka Petrića iz Zadra, izvanrednog profesora na ALU u Zagrebu, sastojao se od kiparskog oblikovanja poprsja, njihova lijevanja u broncu, nakon čega ih je još vlastoručno obrađivao i cizelirao te postavio na priređene kamene postamente u Perivoju Gospe od Zdravlja, a tri poprsja su postavljena na uređenom prostoru iza zgrade Tankerske plovidbe. Kipar Petrić je rekao da za osam uglednika nije imao nikakav likovni predložak po kojem bi izrazio njihove portrete, te je likove stvarao iz vlastite predodžbe o njima, istražujući njihovo vrijeme, odjeću i položaj. Petrićeva inovacija u toj kategoriji spomenika je da je na poprsjima riječju ili reljefom istaknuo osobine osoba ili profesije, kojom su se ti uglednici bavili.