Zadar: Slavlje obljetnica staroslavenskih misala

Zadar, (IKA) – Proslavom 520. obljetnice hrvatskoglagoljskog prvotiska Misala iz 1483. i 110. obljetnice Parčićeva misala iz 1893. obilježeni su 10. travnja Županijski dani Zadarske županije, u organizaciji Narodnog muzeja u Zadru, Matice hrvatske i Družbe “Braće Hrvatskog zmaja”. U crkvi Sv. Mihovila u Zadru “glagoljašku misu”, svečano euharistijsko slavlje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović u koncelebraciji sa zadarskim nadbiskupom Ivanom Prenđom, umirovljenim zadarskim nadbiskupom Marijanom Oblakom i sedmoricom svećenika.

Na početku je nazočne pozdravio gvardijan samostana fra Ante Badurina, rekavši da su se franjevci trećeredci od početka postojanja nazivali glagoljašima i da su počašćeni što proslava započinje u crkvi Sv. Mihovila, u kojoj je i fra Antun Dragutin Parčić slavio Boga na crkvenome slavenskom jeziku.
U propovijedi je biskup Bogović istaknuo da je jezik naših glagoljaša prihvaćen za crkveno jedinstvo svih Slavena u 13. st., i utoliko je doprinos vjeri i kulturi, jer nije svaki jezik mogao postati “sveti jezik” liturgijski, dodavši kako je u sebi trebao imati razvijene razne konstrukcije i termine da bi mogao tu mudrost Božju pretočiti u narodni govor. Misno slavlje glagoljaškim pjevanjem uzveličali su članovi župnih zborova iz Kali i Ista pod vodstvom Senka Matunića, a za orguljama je bio Ante Komač.
Nakon mise u dvorani Sjemeništa “Zmajević” predavanje “Hrvatskoglagoljski prvotisak – Misal 1483.” održala je akademik Anica Nazor, “Od Prvotiska do Parčića” biskup Bogović, “Glagoljica na zadarskom području” prof. dr. Tihomil Maštrović, a etnolog Livio Marijan govorio je o Glagoljaškom pjevanju u Zadarskoj nadbiskupiji. Predavače i nazočne pozdravio je nadbiskup Prenđa, izražavajući radost što se taj “Blagdan Riječi” održava u hrvatskom Zadru, glagoljaškoj Zadarskoj nadbiskupiji i glagoljaškom sjemeništu Zmajević.

Ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu Anica Nazor rekla je da se hrvatsko tiskarstvo uključuje u početke europskog tiskarstva u 15. st. Prvotiskom hrvatskog Misala, koji je nastao 28 godina nakon objavljivanja prve tiskane knjige, Gutenbergove Biblije i prva je poznata i očuvana hrvatska tiskana knjiga. “S Gutenbergovom Biblijom počinje novo doba u kulturnoj povijesti čovječanstva, a s Glagoljskim Misalom u kulturnoj povijesti Hrvata”, rekla je Nazor i iznijela usporedbe tekstološke, jezične i grafičke strukture Misala i Gutenbergove Biblije. Govorila je o karakteristikama prvih tiskanih knjiga koje su nalik srednjovjekovnim pergamentnim kodeksima. Misal je tiskan dvobojno, kao i sve liturgijske knjige, u svečanom formatu u dva stupca. Upotrijebljen je 201 grafički znak, veća i manja vrsta slova, ligature, iliminacije i kratice. Knjiga ima 220 listova, 75% knjige otisnuto je na papiru, s vodenim znakom volovske glave, crtom i krunom među rogovima. Predložak tiskanom Misalu 1483. je Novakov misal iz 14. st. s karakteristikama istarskoga glagoljskog rukopisnog misala. Tiskani misal ima 104 mise i 8 sekvencija, što su imali samo istarski misali, jezične podatke iz istarskog pučkog govornog područja, a u kalendaru prvotiska su i istarske svetkovine. Misal je sačuvan u desetak primjeraka koji se nalaze u knjižnicama u Zagrebu, Bolu na Braču, Vatikanu, Beču, Petrogradu i Washingtonu.
Biskup Bogović opisao je crkvene i povijesne prilike kroz četiri stoljeća koja su prošla od Prvotiska do Parčićeva Misala i prikazao razvoj glagoljaškog tiskarstva, čije su tiskare bile u Senju i Rijeci, te povijesni presjek tiskanih brevijara. Istaknuo je značaj staroslavenskog jezika koji se učio na sveučilištima u svijetu, a jedan od plodova znanstvenog rada zadarskog Sjemeništa je i Parčićev misal 1893. g. s hrvatskom redakcijom, što su mnogi znanstvenici nazvali “trijumfom slavenske filologije”.
Dr. Maštrović predstavio je glagoljašku baštinu Zadra u kojem se glagolja više od tisuću godina, a i danas se održavaju crkveni obredi na glagoljici, dok je etnolog Marijan govorio o odrednicama glagoljaškog pjevanja i njegovu razvoju u Zadarskoj nadbiskupiji, rekavši da je taj jedinstveni glazbeni liturgijski izričaj baština koju treba njegovati i dokument kojeg treba s poštovanjem čuvati.

Zatim je u zadarskoj Gradskoj loži biskup Bogović otvorio izložbu “Stoljeća hrvatske knjige – Zbirka Kezele” u nazočnosti zamjenika župana Zadarske županije Ive Grbića, ravnatelja zadarskog Narodnog muzeja Hrvoja Perice, vlasnika zbirke Mladena Kezele i brojnih građana. Svečanost otvaranja izložbe koja će biti otvorena do 30. travnja uzveličao je nastup zbora “Društvo prijatelja glagoljice” iz Zagreba, koji je pod ravnanjem Izaka Špralje izveo popijevke i napjeve iz različitih hrvatskih krajeva na starocrkvenoslavenskom jeziku.