Zadar: Uređenje unutrašnjosti kapele Sv. Stošije
Zadar (IKA )
Zadar, (IKA) – U sklopu obnove i uređenja unutrašnjosti kapele Sv. Stošije koja se nalazi u pokrajnjoj lađi katedrale Sv. Stošije u Zadru, sjevernom bočnom brodu, u tijeku su završna arheološka istraživanja tog prostora u kojem će se graditi grobnice za buduće zadarske nadbiskupe. U toj su lađi već ranije bili pokapani zadarski nadbiskupi, napr. biskup Carssano, pokopan 1801. To arheološko istraživanje koje je započelo u kolovozu 2006. i trajat će do travnja, prvo je istraživanje unutar katedrale koje je dalo izuzetno značajne rezultate, kompletan i cjelovit presjek prošlosti zadarskog poluotoka. S dosadašnjim istraživanjima nikad se nije išlo “do živca” i nisu se pronašli tako dobro sačuvani arheološki slojevi, rekao je arheolog Jakov Vučić, stručni suradnik u Konzervatorskom odjelu Zadar i voditelj istraživanja. Prof. Vučić osobito ističe ranokršćanski mozaik iz 6. st., kojim je nekad bila prekrivena cijela katedrala, na kojem je prvi put pronađen sačuvani centralni prikaz, medaljon s prikazom grožđa i kantara iz kojeg izlazi vinova loza, uz dosad već poznate geometrijske motive mozaika pronađene ranije u južnom brodu katedrale. Ljepotu tog mozaika hvalio je i bizantinski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu “O upravljanju carstvom”. U cijeloj Dalmaciji postoje samo četiri sačuvana ranokršćanska mozaika s figuralnim prikazima, jedan je u kapeli Sv. Barbare u zadarskoj katedrali, dva u Saloni, a jedan u Starigradu na Hvaru. Arheološka stratografija u Stošijinoj kapeli iznimno je dobro sačuvana, rekao je prof. Vučić, istaknuvši otkrića kompletnih podnica, od željeznodobnih liburnskih nastambi, preko sloja bogatog helenističkom keramikom, zatim taberni iz 1. st., kasnoantičkog objekta koji možda potječe iz ranije faze katedrale, iznimno je značajan nalaz ranokršćanskih mozaika iz 6. st. Sve je to vidljivo u tom prostoru, jer su se sačuvali kulturni slojevi koji su se tijekom vremena taložili jedan iznad drugoga. Dijelom su ih poništili ukopi; nakon uklanjanja recentnog poda najprije se naišlo na grobove iz 18./19. st., ispod grobova je bilo dosta toga sačuvano, a uokolo grobova je sačuvan mozaik. Prof. Vučić ističe da će se primjerice otkrića iz Željeznog doba, dva stambena objekta jedan iznad drugog i tri liburnske podnice koje se uz njih vežu, koristiti za lakše praćenje razvoja materijalne kulture Liburna. Pronađeno je mnogo prapovijesne i helenističke keramike, crveno figuralni krateri iz Južne Italije i domaća gruba keramika, novčići iz Dirahiona (Drača) iz 3. st. pr. Krista. Pronađen je tip ženske figure tanagra iz 3./4. st. prije Krista, jedina do danas pronađena na poluotoku, smatra se iznimno luksuznom robom iz razdoblja helenizma. U jednoj od tri taberne iz 1. st. koje su otkrivene pronađen je otpad koji se u njoj odlagao otkad je taberna prestala funkcionirati u 2. st. Među time je pronađeno mnogo kuhinjske keramike, uporabnih predmeta, koštanih ukosnica, školjaka koje su se koristile u prehrani, morskih puževa. Pronađene su kosti životinja, goveda, svinje, koza, ovaca, peradi, riblje kosti, žitarice, obilje nalaza koji svjedoče o kulturi življenja u tom razdoblju, kaže prof. Vučić. To je opsežno istraživanje podloga studije koju će za pokrajnju lađu po završetku istraživanja napraviti Konzervatorski odjel, arhitekti i ostali stručnjaci. U toj će se studiji prostora, za koji su istraživanja vrijednim nalazima potvrdila da se tu u 4. st. nalazilo liburnsko naselje, arhitektonski riješiti smještaj grobnica nadbiskupa i uređenje kapele koja je bila neprimjerena iznimno vrijednom sarkofagu sv. Stošije koji se u njoj nalazio. Temeljitim uređenjem tako će mramorni sarkofag s moćima sv. Stošije iz 9. st. kojeg je dao izgraditi biskup Donat biti primjereno prezentiran.