Zadar, 26. 9. 1999. (IKA) – U povodu 250. obljetnice otvaranja Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru je 24. rujna započeo znanstveni skup. Sve nazočne pozdravili su rektor nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” Joso Kokić, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je djelovao u sjemeništu kao duhovnik i odgojitelj, uime zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića njegov izaslanik ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu prelat Juraj Batelja, barski nadbiskup Zef Gashi, provincijal zadarske Franjevačke provincije sv. Jeronima dr. fra Bernardin Škunca, tajnik Ministarstva prosvjete i sporta Marijan Kajmak, te zadarski dogradonačelnik Radovan Dunatov. Na otvaranju simpozija nazočni su i splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, biskupi porečko-pulski Ivan Milovan, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, pomoćni splitsko-makarski Marin Barišić te banjolučki Franjo Komarica.
U tijeku dva dana znanstvenog skupa, koji je završio 25. rujna, predavači su se osvrnuli na lik i djelo nadbiskupa Vicka Zmajevića te na sam rad i značenje kroz povijest i danas samog Sjemeništa. Predavanja su održali dr. Stijepo Obad, dr. Vinko Kraljević, riječko-senjski pomoćni biskup Mile Bogović, dr. Tomislav Mrkonjić, dr. Eduard Peričić, dr. Slavko Kovačić, prof. Rozario Šutrin, dr. Mile Mamić, prof. Mirisa Katić, prof. Kokić, prof. Elvira Katić, dr. Pavuša Vežić, prof. Slavko Ražov i mr. Serđo Dokoza.
Nadbiskup Zmajević, rodom iz Perasta u Boki Kotorskoj, kada je 1713. godine stigao iz Bara u Zadar, najprije je posjetio svoju nadbiskupiju koja je imala više od 70 župa u kojima su djelovali svećenici glagoljaši. Uočivši pomanjkanje naobrazbe kod svećenika, ali i zbog bojazni od utjecaja pravoslavlja, Turaka i protestanata, o čemu je izvijestio i papu Benedikta XIII, nadbiskup Zmajević pokrenuo je postupak za utemeljenje sjemeništa za svećenike glagoljaše. Godine 1725. traži odobrenje mletačkog providura Dalmacije sa sjedištem u Zadru da se s namjerom utemeljenja sjemeništa obrati na mletački Senat, na Papu i na Kongregaciju za širenje vjere. Taj se senat vrlo pohvalno izrazio o njegovoj zamisli, odobrivši mu da se obrati na više crkvene institucije, na papu Benedikta XIII. i na Kongregaciju. Kako je i tamo naišao na razumijevanje, nakon dvije godine (1727.) svojim sredstvima podiže sjemenište tik uz katedralu. Godine 1729. Papa mu upućuje bulu kojom odobrava utemeljenje sjemeništa i osigurava mu prihode od opatije sv. Krševana u Zadru i sv. Petra u Osoru. Isposlovao je kod Pape izuzeće sjemeništa od mletačke vlasti, odnosno izravno podvrgnuće Svetoj Stolici. Zbog dugotrajnih priprema, sjemenište je otvoreno tek 1. svibnja 1748. godine, a otvorio ga je nasljednik nadbiskupa Zmajevića Mate Karaman. Za desetak godina broj sjemeništaraca narastao je na 105, a za njihovo se uzdržavanje skrbila posebno utemeljena Zaklada sjemeništa Zmajević. Godine 1821. “Zmajević” postaje središnje bogoslovsko učilište za čitavu Dalmaciju i uzdiže se na rang fakulteta te se u pet studijskih godina predaju teološki predmeti. Rapalskim ugovorom 1921. godine grad Zadar s okolicom i ostali hrvatski krajevi predani su Italiji, i zadarsko sjemenište “Zmajević” prestaje djelovati kao prije, a nastavlja u suženom obliku, samo za grad Zadar i za onaj dio nadbiskupije koji je pripojen Italiji. Tadašnji zadarski nadbiskup Petar Dujam Munzani odlučuje da se sjemeništarcima vjeronauk predaje na hrvatskome jeziku. Na taj se način sačuvao hrvatski duh u sjemeništu, koji se njegovao od njegova utemeljenja. Kada je završen II. svjetski rat, nadbiskup Munzani sazivao je ugledne zadarske svećenike s namjerom da se ponovno otvori sjemenište, do čega je došlo 15. siječnja 1949. godine. U proteklih pedeset godina kroz sjemenište je prošlo 1.852 učenika, od kojih je uspješno maturirao 651 učenik, a njih 378 postalo je svećenicima.
Prvi dan znanstvenog skupa zaključen je svečanom akademijom u zadarskoj katedrali sv. Stošije, dok je završetak znanstvenog skupa 25. rujna označen otkrivanjem spomen-poloče na zgradi sjemeništa, te zahvalnim misnim slavljem u katedrali. Spomen-ploču je otkrio i misu predvodio u zajedništvu s više svećenika nadbiskup Prenđa.
Uz brojne čestitke, koje su upućene skupu, svoju čestitku uputio je i papa Ivan Pavao II. posredstvom državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana.