Sali, (IKA) – “Bilo je lijepo, ugodno, naporno i radosno”, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić o svom pohodu župa Dugog otoka u srijedu 25. kolovoza, izražavajući zadovoljstvo što je upoznao ljude u dijelu nadbiskupije koji žive u specifičnim okolnostima na otoku, a čuvaju tradiciju i vjeru svojih otaca i poštuju Crkvu.
U svakoj župnoj crkvi gdje ga je puk dočekao pjesmom pomolio se i za pokojne otočane čija se groblja nalaze oko župne crkve. “Ne možeš hodati otokom, a ne osjetiti da su Crkva i pobožni ljudi tu stoljećima nazočni. Sve što imamo zahvaljujemo njihovoj vjernosti Bogu”, rekao je mons. Puljić.
Dojmila ga se klasična arhitektura crkava koje datiraju iz 9. st. i pokazuju da su ljudi s poštovanjem gradili Božje hramove, s ljubavlju uređivali sakralni prostor. Zadivljuje da se i danas, premda se radi o svega desetak prisutnih na misi, u ulazu crkve nalaze liste rasporeda s imenima ljudi zaduženih za uređenje i čišćenje crkve, a ako je netko prema predviđenom planu u nemogućnosti, dužan je naći zamjenu.
Žalosno je vidjeti velike školske zgrade koje su nekad pohodile stotine učenika, a sad su derutne i nijemi svjedok nekadašnje napučenosti otoka. Nadbiskupa je oduševila prirodna ljepota otoka, brojnih uvala i velikih uzvisina odakle se pruža pogled na arhipelag u okruženju, a horizont seže sve do hrvatskog juga i Italije.
Na Dugom otoku, dužine 50 km, nalazi se 11 mjesta, od čega je devet župa. Sveukupno ih nastanjuje oko 1500 stanovnika, od čega ih je najviše u Salima, njih 650. Stanovništvo je uglavnom starije dobi, a na cijelom otoku ne živi niti stotinu djece. U južnom dijelu otoka, iz župa Luka, Žman, Zaglav i Sali, osnovnu saljsku školu pohađa oko 80 učenika. U sjevernom dijelu otoka iz preostalih mjesta, OŠ u Božavi pohađa svega troje učenika: Antonio Dunatov i Ivan Margetić iz Božave i Ivana Škvorčević koja s obitelji živi u kući veloratskog svjetionika.
Mons. Puljić s osobitom radošću pozdravio je dvoje božavskih dječaka ministranata koji su nadbiskupa dočekali s Božavljanima koji su ga pozdravili drevnom pjesmom, a pjeva se samo u prigodama kad ih posjeti nadbiskup. Mons. Puljić je posjetio i crkvu Rođenja BDM, svetište Majke Božje na brdu Dubovica; pripada župi Dragove koju nastanjuje svega 30 ljudi.

“Polovicom Dugog otoka” upravlja domaći sin, rodom iz Božave, don Anđelo Zorić; 29 godina vodi župe Veli Rat, Soline, Božava, Dragove i Zverinac. “Što sam stariji, župa je sve više, a naroda sve manje. Od tri župe došao sam na pet. Najteže je gledati umiranje svog naroda”, kaže don Anđelo, radostan zbog nadbiskupova pohoda koji je pohodio otok u njegovoj pratnji, uz saljskog župnika Filipa Kucelina, biskupskog vikara za kulturu mons. Pavla Kere, saljskog sina don Zdenka Milića te tajnika don Darija Tičića koji je bio župnik na Dugom otoku.
Nadbiskupa je sa svojim župama upoznao i fra Jakov Božo Teklić, župnik Savra i Brbinja. U Luci je mons. Puljić susreo i skupinu austrijskih gostiju koji ljetuju u župnoj kući, a među njima je i Oskar Obermeier, stalni đakon koji je došao s ministrantima. Susreo je i Franca Novaka, župnika Sv. Križa Podbočje iz slovenske biskupije Novo Mesto koji ljetuje u Luci s 50 starijih župljana, uglavnom samaca i udovaca, a župnik Novak ih okupi u zajedništvo duhovnog odmora u Luci. U župnoj kući u Luci ljetne dane godinama provode i mladići iz komune papa Ivan XXIII.
U Luci se mons. Puljić pomolio na grobu don Eugena Šutrina, svećenika rodom iz Luke kojeg su 1945. g. ubili komunisti nakon svega nekoliko dana njegova župnikovanja u Privlaci. Mons. Puljić pomolio se i na spomen mjestu za duše ubijenih Veloraćana u zaselku Polje koje su 1943. g. ubili fašisti i četnici, a u Veruniću pokraj crkve Gospe Karmelske pohodio je grobnicu koju je dao izraditi zadarski nadbiskup Mate Garković u kojoj su pokopani članovi njegove obitelji.
Osim domaćeg puka koji je nadbiskupa svugdje dočekao pjesmom i uz “luncijanje”, svečanu zvonjavu crkvenih zvona, mons. Puljić susreo je i brojne Hrvate iz izvandomovinstva koji žive u Americi, Australiji i drugdje, a ljeto provode u rodnim mjestima na Dugom otoku. Nadbiskup je podsjetio da je godinama i službeno bio zadužen za praćenje života hrvatske inozemne pastve kao ravnatelj tog tijela HBK i BK BiH.
Želja je mons. Puljića da uvijek budu povezani sa svojom rodnom grudom; domaćem stanovništvu je čestitao i ohrabrio ih da nastave vjeru svojih predaka koji su, usprkos teških uvjeta nekadašnje otočne izoliranosti, a sad u okolnostima bolje povezanosti s kopnom, sačuvali katolički i hrvatski identitet.

.