Zagreb, (IKA) – Drugi susret povjerenika za pastoral obitelji održan je 19. rujna u Tajništvu HBK u Zagrebu na poziv predsjednika Vijeća za obitelj HBK krčkog biskupa Valtera Župana, a u organizaciji Ureda HBK za obitelj. Uz biskupa Župana, susretu su nazočili predstojnik Ureda mr. o. Jure Bosančić te povjerenici iz 13 nadbiskupija i biskupija.
Dnevni red obuhvatio je dvije teme značajne za pastoral obitelji te izvješće sa znanstvenog skupa o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji. Nakon uvodnog izlaganja biskupa Župana, u kojem je naznačio važnost tematskih okupljanja i osvrta na stanje i položaj obitelji u Hrvatskoj, dr. Josip Čorić govorio je o problematici neposredne priprave za brak. Izlaganje je temeljio na iskustvu Splitske nadbiskupije u kojoj se tečajevi provode već 31 godinu. Problemi s kojima se suočavaju voditelji tečajeva, prema riječima predavača, su prevelike skupine, ponekad i po 170 parova, nemogućnost pojedinačnog rada s parovima, razlika u razini vjerskog znanja polaznika tečajeva, različita motiviranost i nedostatak stručnih suradnika. Veliki problem dr. Čorić vidi i u izostanku povratne informacije o parovima nakon stupanja u brak. Naznačio je problem nepovezanosti sa župnicima kao najvažnijoj karici u lancu neposredne priprave za brak. Prema riječima dr. Čorića priprava za brak trebala bi se održati u tri navrata i to kao rana, neposredno prije ili nakon sakramenta potvrde, potom godinu dana prije stupanja u brak i šest mjeseci prije stupanja u brak. Istaknuo je također kako je neobično važno kod planiranja obiteljskog pastorala uzeti u obzir odgojnu ulogu obitelji, ekonomski status, politiku obitelji, tj. prilagoditi djelovanje stvarnom stanju i potrebama obitelji. Veliku pozornost također bi trebalo usmjeriti na vrijeme nakon vjenčanja, pratiti put obitelji okupljajući ih jednom godišnje, također jednom godišnje upriličiti susrete osoba koje kao stručnjaci sudjeluju u provedbi tečajeva.
Nakon izlaganja u raspravi je preporučeno formiranje manjih skupina zaručnika, a sukladno tome da se osposobi veći broj djelatnika u provedbi zaručničkih tečajeva; treba se uložiti napore da se upozna Direktorij za pastoral obitelji i da se postupa u skladu s njim, što ujedno uključuje uvažiti preporuku Direktorija da se daljnjom pripravom za brak započne već u doba neposredno prije sakramenta potvrde ili neposredno nakon nje, te da najvažniju ulogu u provedbi tečajeva imaju župnici; preporučuje se zaručnicima da se na tečaj jave godinu dana do šest mjeseci prije stupanja u brak (sukladno Direktoriju), te se također preporuča redovito periodičko okupljanje djelatnika uključenih u provedbu tečaja i omogućiti im dodatnu edukaciju i upoznavanje s iskustvima drugih zemalja.
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa prof. Mario Bebić predstavio je projekt edukacije obiteljskih savjetodavaca i izvijestio nazočne da već u deset biskupija djeluju obiteljska savjetovališta. Također je predstavio mogućnost da koordinacija rada savjetovališta ubuduće prijeđe u nadležnost Ureda HBK za obitelj. Osim savjetovališnog rada, istaknuo prof. Bebić, djelatnici savjetovališta moći će se uključiti u razne aktivnosti obiteljskog pastorala, jer će biti kvalitetno osposobljeni za taj rad. Projekt edukacije traje dvije i pol godine, a nakon toga će se održati godišnji susret u obliku seminara i dodatnih edukacija i radionica.
Dr. Štefanija Bortek Knešaurek izvijestila je nazočne o međunarodnom simpoziju o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji koji se održao u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku od 8. do 11. rujna. Uz medicinske sadržaje vezane uz zdravlje žene, predstavljene su i teme vezane za planiranje obitelji (kontracepcija), zakonsko reguliranje doniranja jajnih stanica, edukacija djece i mladih u osnovnim i srednjim školama o spolnoprenosivim bolestima i zaštiti od infekcije. U svome osvrtu na skup dr. Knešaurek iskazala je svoje razočarenje što se u tijeku simpozija, koji se bavio takvo važnim temama vezanim uz brak i obitelji i uz emocionalni i moralni razvoj mladih ljudi u doba najjačeg formiranja osobe, nije govorilo o odgoju i formiranju sustava vrijednosti, već se sva pozornost usmjerila na edukaciju. Predložila je organiziranje simpozija u kojem bi meritorni stručnjaci svih relevantnih struka iznijeli svoja stajališta kako i na koji način mlade ljude pripremiti odgojem za kvalitetan život u dostojanstvu i odgovornosti za sebe i za drugoga.
Nazočni su prihvatili poticaj te izrazili potrebu da se na svim razinama obrazovnog sustava primjene kvalitetni programi za odgoj mladih, a da se putem župnih zajednica provede posebna skrb o radu s roditeljima kako bi što kvalitetnije mogli sudjelovati u odgoju svoje djece.