Istina je prava novost.

ZAGREB: GOSPA KARMELSKA I 750. OBLJETNICA PREDAJE ŠKAPULARA

Ovo naše vrijeme sklono je ne samo klanjati se lažnom bogu, već je spremno prodati svoju vlastitu savjest i svoga čovjeka za lažnog boga Mamonu, koji se zove novac, rekao je u propovijedi vojni ordinarij Jezerinac.

Zagreb, 16. 7. 2001. (IKA) – Blagdan Gospe Karmelske i 750. obljetnica predaje škapulara proslavljeni su danas 16. srpnja u svetištu Majke Božje Remetske u Zagrebu. Središnje večernje euharistijsko slavlje predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac zajedno s karmelićanskim provincijalom o. Vjenceslavom Mihetecom, priorom o. Jakovom Mamićem, karmelićanima i predstavnicima redovničkih zajednica grada Zagreba. Pozdravne riječi biskupu na početku mise uputio je o. Jakov rekavši među ostalim da je on čovjek Crkve koji je svojom jakom riječju i životnim primjerom pokazao da ljubi Crkvu kao sestru, kao majku, kao Isusovu njivu. Govoreći o natjecanju između proroka Ilije i 450 poganskih svećenika na gori Karmelu, vojni biskup je u propovijedi rekao kako im je Ilija poručio da se ne može služiti u isto vrijeme poganskom bogu Baalu i pravom Bogu, da treba izabrati između prave i lažne vjere. “To posebno vrijedi i za ovo naše vrijeme koje je sklono ne samo klanjati se lažnom bogu, već je spremno prodati svoju vlastitu savjest i svoga čovjeka za lažnog boga Mamonu, koji se zove novac”, rekao je biskup. Napomenuo je kako Papa potiče da Marija bude uzor vjere, da se u treće tisućljeće krene s oživljenom vjerom, nadom i ljubavlju. Prema biskupovim riječima, dok ulazimo u treće tisućljeće nije nam svejedno hoćemo li se kao vjernici i katolici ravnati prema Evanđelju ili ne; hoće li će nam Isus Krist biti u središtu našeg razmišljanja, djelovanja i života; nije nam svejedno hoćemo li imati više kolijevki ili grobova; da li će svijetom vladati civilizacija ljubavi ili smrti. Neki prognoziraju i nestanak hrvatskog naroda za 200 i manje godina. Također nije svejedno hoće li se u Hrvatskoj i dalje provoditi Lenjinova odluka, koju je on prvi ozakonio, a ušla je i u naš zakon, da se smiju ubiti i nerođena djeca, a nije svejedno niti hoćemo li imati zdravu i čestitu mladost koja će se boriti za ideale svetosti i života ili ćemo imati mladost bez ideala.
Vjernici su se za blagdan pripremali trodnevnicom, a uoči blagdana bilo je molitveno bdjenje i liturgija svjetla koje su vodili oci karmelićani. (i07205hr/kj)