Zagreb, (IKA) – „100. godišnjica fatimskih ukazanja. Značenje za nas danas?” bila je tema konferencije, koja je u organizaciji Zaklade Vigilare i Hrvatskoga mariološkoga instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta održana u subotu 14. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Nakon čina krunjenja kipa Gospe Fatimske, koji je izvršio umirovljeni krčki biskup Valter Župan, pozdravne govore uputili su biskup Župan, predstojnik HMI-a Ivan Karlić te predsjednik Zaklade Vigilare Vice Batarelo.
Glavno predavanje „Fatima, jedan opći pregled” održao je Julio Loredo, predsjednik Talijanskog društva za očuvanje tradicije, obitelji i vlasništva. Između ostaloga naglasio je da su ukazanja u Fatimi najproročkija od svih marijanskih ukazanja te se smatraju privatnom objavom proročke naravi. Ona spadaju u karizmu proroštva, koja ima ulogu voditi ljude izgrađivanjem i ohrabrivanjem u konkretnim povijesnim prilikama. Marija ima ulogu proroka, koju Bog šalje kao pomoć ljudima da im pokaže stanje čovječanstva i put spasenja. Loredo je potom objasnio prikladnost mjesta Fatime za Marijina ukazanja i protumačio značenje svih triju dijelova tajne, koji otkrivaju individualnu i kolektivnu situaciju grijeha te pozivaju na obraćenja čovjeka i svijeta.
Drugi dio konferencije bio je posvećen pojedinačnim aspektima fatimskih ukazanja. Da je poruka fatimske tajne aktualnija danas nego 1917. godine istaknula je Nela Gašpar u svome izlaganju „Je li isteklo vrijeme Fatime?” Ukazanja u Fatimi znak su koji je Bog dao ljudima upravo u 20. stoljeću obilježenom kulturom smrti i tragedijama, do kojih je doveo čovjekov prekid odnosa s Bogom. Naglasila je da je to isto 20. stoljeće nazvano i marijanskim stoljećem, u kojem je registrirano više od 300 marijanskih ukazanja, a od toga od strane dijecezanskog biskupa priznato samo njih 17. Na tragu poznatoga mariologa Stefana de Fioresa navela je tri motiva zašto nam Bog danas govori upravo preko Marije: Nitko od Marije nije prikladniji voditi prema onome što je volja Božja; u Mariji Bog očituje ono što očekuje od Crkve; Marija objavljuje majčinsko lice Boga potrebno današnjemu vremenu.
O eshatološkim sadržajima fatimske poruke izlagao je Ivan Karlić, odgovarajući na pitanje: „Postoji li pakao?” Ukazanja u Fatimi posebno ističu kršćanski nauk o posljednjim stvarima koji je bio zanemaren uslijed suvremenih traženja lažnih rajeva na zemlji. Izložio je simbolično značenje vizije pakla iz prvog dijela tajne i Marijinu poruku te ih povezao s biblijsko-teološkim tumačenjem pakla i njegova postojanja. Zaključio je da su ukazanja u Fatimi u konačnici poruke nade, milosrđa i utjehe za cijelu Crkvu, da zadnju riječ nema zlo nego srce otvoreno Bogu i očišćeno od Boga. To je poruka uronjena u dramu čovjekove egzistencije te kao baklja osvjetljuje put ljudskim stranputicama i nadanjima.
Damir Stojić u izlaganju „Jesmo li se suočili sa zabludama Rusije?” usredotočio se na komunizam, koji ima dublje korijene i daleko šire posljedice od samo propalog političko-ekonomskog sustava. Kazao je kako je već Engels tražio ukidanje obitelji i ukidanje spolnih razlika te započeo seksualnu revoluciju. Pod „zabludama iz Rusije” koje spominje Marija, podrazumijeva napad na spolnu komplementarnost koja se i danas na različitim razinama i područjima provodi. Naveo je nekoliko pothvata iz društvenog i političkog života glede promocije seksualne revolucije, koje su koincidirale s datumom atentata na Ivana Pavla II., velikog pobornika komplementarnosti muškarca i žene stvorenih na sliku Božju. Na temelju slike iz Knjige Otkrivenja o Babilonskoj bludnici te Kristovoj pobjedi, zaključio je da smo se suočili za zabludama Rusije, ali još ne na dostatan način.
Na okruglom stolu, koji je moderirao Vice Batarelo, predavači su na konkretnim primjerima promišljali o današnjoj važnosti fatimske poruke obraćenja i pokore, molitve krunice, govora o paklu kao upozorenju o mogućem završetku ljudi te o konačnoj pobjedi Božjega Kraljevstva.