Istina je prava novost.

ZAGREB: NOVOGODIŠNJI POZIV NA MIR NADBISKUPA BOZANIĆA

Predvodeći euharistijsko slavlje nadbiskup Bozanić posebno je govorio o kršćanskom pogledu na vrijeme i njegovo brojanje te se temeljitije zaustavio na Papinoj poruci za današnji Dan mira pozvavši na molitvu za mir u svijetu i u Hrvatskoj.

Zagreb, 1. 1. 2002. (IKA) – Predvodeći euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali na blagdan Bogorodice Marije i na početku Nove godine, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić podsjetio je na Božićno otajstvo prema kojem su kršćani, a preko njih, i većina zapadnoga svijeta godine počeli brojati od Isusova rođenja, koje predstavlja #!puninu vremena#!. «Potpomognuti Pavlovim teološkim razmišljanjem o Božiću shvaćamo bolje zašto se broje godine od Isusova rođenja. Povijest se dijeli na stoljeća i tisućljeća ‘prije’ i ‘poslije’ Krista, jer betlehemski događaj predstavlja osnovnu mjeru ljudskog vremena. Isusovo rođenje je u središtu vremena. Sveta betlehemska noć postala je uporišna točka za godine, stoljeća i tisućljeća u kojima se odvija spasiteljsko Božje djelo», rekao je nadbiskup Bozanić istaknuvši kako «u svom spasiteljskom poslanju vjera Crkve stavlja na početku nove godine molitvu za mir». I za ovaj Dan mira Sveti Otac nam je uputio posebnu poruku pod naslovom: #!Nema mira bez pravde, nema pravde bez oproštenja#!, nadodao je zagrebački nadbiskup te zatim razlagao Papine misli iz te poruke podrobnije se osvrćući na ključne teze o izvorima istinskoga mira: pravdi i oproštenju. «Ove riječi i poruke Svetog Oca su jake i zahtjevne, možda i zbunjujuće. Nadilaze dnevne komentare koji se često pojavljuju i proročki šire vidike i usmjeruju naš pogled prema novim horizontima osvijetljenim betlehemskim svjetlom Kristovog mira i ljubavi», rekao je na zaključku nadbiskup Bozanić čestitajući svima Novu godinu i pozivajući na molitvu «za mir u svijetu, a osobito za mir u našoj domovini Hrvatskoj».
Na misnom slavlju, uz mons. Bozanića, suslavili su kardinal Franjo Kuharić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak i tridesetak svećenika. (j0501tš)