Zagreb: Otvoren Muzej bl. Alojzija Stepinca

Zagreb, (IKA) – Muzej bl. Alojzija Stepinca otvoren je u subotu 10. studenoga u kuli Nebojan na zagrebačkom Kaptolu. Otvorenju je prethodila akademija u dvorani “Vijenac” kojoj su nazočili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, pomoćni biskupi Vlado Košić i Valentin Pozaić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, kanonici Kaptola zagrebačkog, mnogi svećenici, vjernici, poštovatelji bl. Stepinca.
Uvodno je o Stepinčevu liku na temelju blaženikove oporuke govorio postulator kauze dr. Juraj Batelja. Zahvalio je svima koji su omogućili, podržali i ostvarili ovo “novo žarište duhovnoga i kulturnoga zbivanja u nadbiskupiji, gradu Zagrebu, i cijelom hrvatskom narodu”. Podsjetio je kako je godine 1995. na inicijativu mons. Jezerinca uspostavljena spomen zbirka kroz koju je prošlo mnoštvo učenika, vojnika, hodočasnika, biskupa i kardinala. Spomen zbirka je bila svojevrsna propovjedaonica kršćanskih vrednota po kojima je naš Alojzije zavolio Isusa, slijedio ga i umro za njega, te katedra povijesne istine o hrvatskome narodu i Katoličkoj Crkvi u XX. st. Novi muzejski postav iz blaženikove ostavštine bit će, nadamo se, mjesto zahvale, blagoslivljanja Boga koji nam podari bl. Alojzija. U ovom novom prostoru susret ćemo bl. Alojzija kroz poruke njegove duhovne oporuke koju je on kao sužanj napisao u Krašiću 28. svibnja 1957. godine, istaknuo je mons. Batelja. Na kraju svog obraćanja izrekao je molitvu za što skorije proglašenje svetim Alojzija Stepinca, a prvi primjerak kataloga Muzeja i novi blaženikov životopis uručio je kardinalu Josipu Bozaniću.
O značenju muzejskoga postava govorio je dr. Ivan Šaško. Crkveni muzeji imaju jedinstveni zadatak očuvanja i predstavljanja povijesnoga spomena u živome tkivu Crkve onako kako je taj spomen bio razvijan na određenome području kroz različite oblike ponajprije umjetničkoga izražavanja. Sam prostor Muzeja bl. Alojzija Stepinca ima u sebi dinamiku sakralnoga prostora. Sam prostor djela nadbiskupske palače odnosno kula Nebojan stopljen je s prošlošću i osobnim životom i domom bl. Alojzija do te mjere da neposredno udahnjuje ozračje prošlosti. Ulaz muzeja pokazuje temeljnu misao iz koje je muzej nastao, a muzej je organiziran na vrlo pristupačan način i nenametljivo je i privlačno prepoznatljiv. Postav je neobičan, jer ne počinje kronološki rođenjem blaženika, već njegovom drugom oporukom s pogledom na smrt koja je za njega kako piše “tek rastanak”. Postav je primjeren kršćanskome mučeniku i službi koju je obnašao u okolnostima ideoloških sukoba i komunističke strahovlade. Naglasak na ruhu, a kombinacija crvene kardinalske boje u kombinaciji s crnom na samome početku bojom najavljuje sadržaj svjesne Alojzijeve žrtve koju je toliko puta ostavio i u svojim zapisima. Zatim je dr. Šaško istaknuo četiri glavne teme koje govore o nadbiskupskoj službi bl. Stepinca posebno u zauzimanju za ljude koji su bili izloženi progonstvu, o II. svjetskome ratu i poraću, o tamnovanju i beatifikaciji. Ključ čitanja je križ kao vidljivo susretište koje u proturječnosti ljudske povijesti zrači rječitošću Kristove žrtve. U sklopu muzeja nalazi se i multimedijalna dvorana u kojoj posjetitelj može pogledati filmski zapis i materijale koji zbog ograničenog prostora nisu izloženi, a pogodna je i za predavanja. Nakon dvorane, posjetitelj se može upustiti u šetnju kronološkim tijekom od djetinjstva, obitelji i mladenačke dobi, te svega što je obilježilo njegovu službu kao zagrebačkoga nadbiskupa. Kako je grob blaženika udaljen nekoliko desetaka metara od muzeja, muzej je uvod u molitvu, istaknuo je dr. Šaško. Na kraju je podsjetio kako je ovaj muzej početak ostvarivanja velikih projekata koje je Zagrebačka nadbiskupija pokrenula na području kulture, smještaju dobara crkvenoga blaga kao što su dijecezanski muzej, riznica zagrebačke katedrale, knjižnica Metropolitana, nadbiskupski arhiv i arhiv Prvostolnoga kaptola.
U povodu otvorenja Muzeja bl. Alojzija Stepinca te u prigodi 10. obljetnice upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom kardinala Bozanića izdana je srebrna medalja “Blaženici pastiri Crkve zagrebačke”. Riječ je o dvojici izuzetnih pastira bl. Augustinu Kažotiću i bl. Alojziju Stepincu čiji se likovi i grbovi nalaze na aversu. Promjer medalje je 75mm, težina oko 170 g., tehnika kovano srebro s pozlatom. Medalju je predstavio direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić i autor medalje prof. Damir Mataušić.
Biskup Košić ukratko je predstavio najvažnija događanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji u proteklih deset godina u kojima je na njezinu čelu kardinal Bozanić. Podsjetio je kako je 1998., koju je proglasio “Godinom Alojzija Stepinca”, u Zagrebu dočekao papu Ivana Pavla II., te 3. listopada na Mariji Bistrici od njega zatražio da Stepinca proglasi blaženim. Podsjetio je kako je i za drugog pohoda BiH 22. lipnja 2003. godine od Pape zatražio i da Ivana Merza proglasi blaženim, zatim uvrštavanje u Kardinalski zbor. Biskup Košić istaknuo je ulogu kardinala Bozanića za smještaj sestara Misionarki ljubavi u novi dom, uređenje Doma sv. Martina za mlade u Lošinju, izgradnju svećeničkog doma sv. Josipa na Kaptolu, obnovu Nadbiskupskog stola i nadbiskupskog dvora, te osobito zgrade za pastoralne urede, obnovu bogoslovije, otvorenje Nadbiskupskog pastoralnog instituta te upravo otvorenje Muzeja u čast bl. Alojzija Stepinca. Otvaranje katoličkog sveučilišta ima značaj ne samo velikog crkvenog pothvata, nego je od nemjerljivog nacionalnog značenja osobito u vidu obrazovanja mladih naraštaja. Biskup Košić podsjetio je i na osnivanje novih biskupija s ciljem boljeg organiziranja pastorala, osnivanje mnogo novih župa, posebno je podsjetio na prvu župu u čast bl. Augustinu Kažotiću, te više župa posvećenih bl. Alojziju Stepincu, na Godinu bl. Augustina Kažotića te najvećeg projekta Zagrebačke nadbiskupije – II. biskupijsku sinodu. Za sve to, u ime klera i vjernika Zagrebačke nadbiskupije predana Vam je medalja s iskrenim čestitkama povodom 10 godina nadpastirske službe, rekao je biskup Košić. Program su uveličali koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, te zbor župe Dobrog pastira iz Brestja pod ravnanjem prof. Jelene Jakupak.

Blagoslivljajući Muzej bl. Alojzija Stepinca u kuli Nebojan, kardinal Bozanić rekao je kako s posebnim osjećajima pobožnosti i radosti molimo za blagoslov rada ovoga muzeja bl. Alojzija Stepinca, kako bi se u njemu spajao navještaj radosne vijesti i spomen svetosti nama tako dragoga pastira koji je trajno smjerokaz za život mjesne Crkve, svih hrvatskih vjernika i sjajan znak ljubavi prema sveopćoj Crkvi. Upravo on komu su bezbožni režimi htjeli spriječiti da progovori istinom Evanđelja i udaljiti ga od njegova naroda i ove prvostolnice još će snažnije biti prisutan u našoj zbilji po ovdje čuvanim i izloženim predmetima. Predstavljanje ove dragocjene baštine koju ne promatramo samo u svjetlu starine, postaje novi djelotvoran način kršćanske evangelizacije i vjernosti otajstvu Kristova utjelovljenja, rekao je kardinal Bozanić. Izrazio je nadu da će muzej potaknuti snažnije zanimanje za povijest hrvatske Crkve i hrvatskoga naroda, pronalazeći u toj povijesti ono što čovjeku pruža mogućnost gledanju prema budućnosti u svjetlu kršćanske nade. U onolikoj mjeri u kolikoj vjernik pronalazi svoju vlastitu prošlost ukorijenjenu u trag svetosti te živi na svet način najavljuje se da će Bog u biti sve u svemu, podsjetio je kardinal. Ovim prostorima se nalaze i nalazit će se predmeti koji ne ukazuju samo vjeru jednoga čovjeka, nego našu vjeru oni služe da se spominjemo ljubavi našega Gospodina, da se u nama poveća pouzdanje u pomoć Blažene Djevice Marije, sv. Josipa i drugih svetaca, osobito zaštitnika naše biskupije, rekao je na kraju obreda blagoslova muzeja kardinal Josip Bozanić.

Svečanost otvaranja završila je misnim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio kardinal Bozanić u koncelebraciji s biskupima, provincijalima redovničkih zajednica, kanonicima Kaptola zagrebačkog i svećenicima Zagrebačke nadbiskupije. U propovijedi je biskup Košić istaknuo da je vjera veća što je veća prisutnost trpljenja i različitih iskušenja u životu te podsjetio na pomoć Božjih izabranika i geslo bl. Alojzija Stepinca “U Tebe se, Gospodine, uzdam”. Može li čovjek drukčije opstati nego s pouzdanjem koje hrani životni optimizam, ako ne u Bogu, a bl. Alojzije je radi pouzdanja izdržao mnoga mučenja i kušnje, te tako zadobio uskrsnuće. Mi, kao ljudi ne bismo mogli ni časa živjeti bez nade, bez tog Božjeg dara. Onome koji ju izabere kao sliku svoga življenja postaje svjedočanstvo savjesti da je Bog uistinu iznad svih očekivanja, te istina “što je veći križ, to je veći blagoslov”. A upravo križ, patnja kao izvor blagoslova, česta je misao našeg blaženika i njegov život govori o tome. Nije li upravo njegovo trpljenje izvor snage tolikim našim vjernicima kroz mnoge generacije? Nisu li upravo ovdje na njegovu grobu toliki nalazili i nalaze nadahnuće jer on ulijeva pouzdanje, jer se sam pouzdao u Gospodina, istaknuo je biskup Košić te na kraju sve pozvao na molitvu bl. Stepincu da nam izmoli kod Gospodina hrabrost života, da nas Gospodin obdari nadom koju ništa ni nitko ne može slomiti te se usprkos trpljenjima i protivštinama žrtvujemo za ono što je dobro i postanemo dostojni uskrsnuća.
Na kraju mise mladi iz župe Dobrog pastira iz Brestja kardinalu Bozaniću i biskupima uručili su prigodan dar, a postulator Batelja izrazio je želju da tijekom godine svaki dan druga župa Zagrebačke nadbiskupije pohodi grob bl. Alojzija Stepinca.