Zagreb, (IKA) – Muzej grada Zagreba i Muzej grada Moskve priredili su u Muzeju grada Zagreba izložbu “Moskva 17. stoljeća očima Jurja Križanića”, koja je otvorena u četvrtak 16. prosinca.

Ravnatelj Muzeja grada Zagreba prof. Vinko Ivić govorio je o Križanićevu domoljubnom i ekumenskom liku te spomenuo i nedavni čin pomirenja između Katoličke i Pravoslavne crkve obilježen susretom ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I. i pape Ivana Pavla II. u Rimu. Ravnateljica Muzeja grada Moskve govorila je o Moskvi Križanićeva vremena, a veleposlanik Ruske federacije govorio je o kulturnoj suradnji Hrvatske i Rusije dok je gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić otvorila izložbu koja će biti otvorena do 30. siječnja 2005.

Izložbeni prostor se otvara pogledom na neke vrste križa s Križanićevim potpisom i sažetim životopisom te tekstom gdje se povezuje Križanićevo prezime s križem njegova života. Među izlošcima se ističu dva izvorna pisma Jurja Križanića zagrebačkom biskupu Benediktu Vinkoviću iz Rima, prvo od 3. travnja 1641, gdje se je Križanić potpisao “Krisanich” (jedini sačuvani potpis u tom obliku), a drugo od 1. veljače 1642. To su ujedno jedini vlastoručni Križanićevi tekstovi sačuvani u domovini (u Kaptolskom arhivu). Tu su i tri knjige (Commineusa, Lipsiusa i Parute) iz Sveučilišne i nacionalne biblioteke u Zagrebu, iz fonda Biblioteka Zrinski. Njih Križanić spominje u Sibiriji na početku svojega veledjela “Razgovori o vladateljstvu” (poznatog kao “Politika”), kojima se služio. Moguće je da ih je proučavao već kao župnik u Nedelišću dolazeći u obližnji Čakovec k Nikoli Zrinskomu gdje se je čuvena biblioteka nalazila. Uz Radauševe kipove i Šantekov reljef Jurja Križanića treba spomenuti iz domovinskog sloja dokumentarni film “Svi povratci Jurja Križanića” kojega je režirao Zlatko Sudović prema scenariju Ivana Goluba, i koji se za vrijeme izložbe može gledati na ekranu.

Glavnina izložbe je posvećena Moskvi 17. stoljeća. Sadrži reprodukcije poneke stranice iz Križanićevih djela te grafike i slike ruskih careva, boljara moskovskih trgova, crkvenih i građanskih knjiga, uporabnih predmeta i nošnji. Dočarava javni i privatni život Moskve Križanićeva vremena. Trojezični bogati katalog izložbe ima tri sloja. Prvi je rad Tatjane S. Skorobogatove o Moskvi 17. stoljeća, kojim se predočuje «Križanićevu» Moskvu, i ističe da su Križanićeve ideje anticipirale reformu Petra Velikoga; drugi je opširan rad-sinteza Ivana Goluba “Juraj Križanić-mislilac, djelatnik, stradalnik”, koji Križanića naziva prorokom mesijanizma kulture, a treći sadrži podrobno opisane “Kataloške jedinice”. Svaki je rad u cjelini donesen na hrvatskom, na ruskom i na engleskom. Katalog je ilustriran.
Komentirajući tu izložbu Golub je novinarima, među ostalim, rekao kako je ta izložba neka vrsta djelomičnog Križanićeva povratka u domovinu.