Zagreb, (IKA) – Kardinal Franjo Kuharić snažno je očitovao Boga ljubavi u svome služenju i bio darom zagrebačkoj Crkvi i cijeloj Domovini kao čvrsti temelj utjelovljene vjere, poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći misu na petu obljetnicu smrti kardinala Kuharića 11. ožujka u zagrebačkoj katedrali. Na misi su koncelebrirali vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, vojni biskup Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Josip Mrzljak i Vlado Košić, upravitelj Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina i sedamdesetak svećenika. Govoreći kako je blagopokojni kardinal Kuharić u svoj život ugradio Božji dar, izražen u privučenosti, u zaljubljenosti u Boga koji je ljubav, kardinal Bozanić istaknuo je da u najtežim trenutcima crkvene i nacionalne povijesti nikada nije popustio napasti da propovijeda osvetu i mržnju. Pri tome je podsjetio na riječi kardinala Kuharića iz vremena ratnih događanja 1991. godine: “Proživljavam tragediju s dubokom tugom. Pozivam na molitvu. Pozivam na dostojanstvo savjesti i srca da se ljudi i u samoobrani drže etičkih načela i da ne dopuste da ih otruje i kapljica mržnje i želje za osvetom”.

Govoreći o kardinalu Kuhariću, kardinal Bozanić kazao je da je bio – kao glas savjesti i Istine – osporavan s raznih strana, nekada javno i otvoreno, nekada podmuklo i prigušeno. “To se događalo čak i u pitanjima koja, u njegovu slučaju, ni po čemu ne mogu biti osporavana. Mislim na domoljublje, na poštovanje prema drugim religijama i narodima, na nesebičnost i otvorenost za dijalog, na crkvenost, na skrb za pravednije društvo, za mlade, za dostojanstvo čovjeka i obitelji, na evanđeoski odnos prema političkim opcijama”, rekao je kardinal Bozanić. Prokomentirao je pri tome da je kardinal Kuharić znao, po uzoru na blaženoga Alojzija Stepinca, da nije toliko važan on, nego da je meta uvijek Crkva i nadbiskup zagrebački. Komentirajući kako je to konstanta koja se i danas ponavlja mijenjajući vanjski oblik i stil, kardinal Bozanić primijetio je da se i danas mogu pročitati napisi onih koji su bili produžena ruka komunističkoga režima i kada je bilo potrebno napadali kardinala, koji su samo nakratko prikrili svoje pravo lice te se ponovno stavili u službu protucrkvenosti, premda će danas možda govoriti i laskavo o blagopokojnom kardinalu. Naime, njihov pozitivan govor nije radi želje za dobrom Crkve, niti iz ljubavi prema Crkvi, nego radi toga kako bi osporavali sadašnjost crkvenoga života i djelovanja, jer živu Crkvu žele i danas oslabiti, upozorio je kardinal Bozanić.

Ističući kako je blagopokojni kardinal za života bio voljen, ali i oštro napadan, kardinal Bozanić spomenuo je da svi koji su mu bili blizu, koji su zajedno s njime živjeli, koji su osjetili teret njegovih briga i nadanja u natpastirskoj službi, poznaju njegovu razočaranost postupcima ljudi koji nisu bili otvoreni istini i koji su iznevjerili dano povjerenje. Stoga, prokomentirao je kardinal Bozanić, ne čudi da se baš oni koji su bili česta zapreka kardinalovoj zemaljskoj radosti, sada postavljaju kao njegovi branitelji. “Poznajemo takve postupke i znane su nam njihove namjere. A kardinal je, svjestan igara, svima opraštao”, napomenuo je kardinal Bozanić. “Mi vjernici smo nositelji žive memorije i na nama je, kao Crkvi, da čuvamo istinu o kardinalu. Kao što se brojnim interpretacijama života drugih svetaca – a najbolje nam je to poznato s primjerom kardinala Stepinca – pokušavalo nametnuti mnoštvo viđenja, samo da bi se zamutila zbiljska slika i istina o tim ljudima, ne budimo potrošači izjava i pisanja onih koji nikada nisu voljeli ni Crkvu, ni kardinala Kuharića”, kazao je u homiliji kardinal Bozanić. U obraćanju vjernicima, kardinal Bozanić pozvao je da svatko tko nosi spomen na dragoga pastira Franju Kuharića zapiše svoja sjećanja i susrete i da ih dostavi, “kako bi se mogla čuvati baština njegove čvrste vjere koju nam je ostavio kao hladovinu evanđeoskoga stabla s mnoštvom plodova, obavijenih s četiri njemu draga lista: istina, pravednost, sloboda i ljubav”.

Prije mise u kuli pored katedrale otvorena je izložba “Portreti kardinala Kuharića u hrvatskom slikarstvu”, a u katedrali je predstavljena knjiga “Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu – Zapadna Europa”. Riječ je o petoj i posljednjoj knjizi “petoknjižja” o kardinalu Kuhariću u hrvatskome iseljeništvu, koju je priredio prelat Vladimir Stanković, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve.