Zagreb, (IKA) – Kipar, slikar i grafičar Ante Starčević, iznenada preminuo 2. studenoga u 74. godini života, pokopan je 6. studenoga na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Rođen je u Zagrebu 1933., a kiparstvo je završio 1957. na ALU u Zagrebu u klasi Frane Kršinića. Zaokupljale su ga brojne teme – od ljudskog tijela i portreta do simboličko-domoljubnih i religioznih motiva. “Uz Ivu Dulčića, Zlatka Šulentića, Brunu Bulića i mlađeg Josipa Botterija Dinija, Starčević je jedan od rijetkih umjetnika koji je potpuno posvećen sakralnom stvaralaštvu”, zapisala je u uvodu monografije “Ante Starčević: kipar, slikar, grafičar”, koju je ove godine objavila Kršćanska sadašnjost, priređivačica Hrvojka Mihanović Salopek. Unutar sakralnog ciklusa niknuli su brojni kapitalni Starčevićevi radovi, među kojima brončani lik bl. Ozane Kotorske u dubrovačkom dominikanskom samostanu, reljef vratnica krstionice šibenske katedrale, reljef bl. Augustina Kažotića u Trogiru, skulptura Pokrštenje Hrvata u Kočerinu kod Širokog Brijega, biste priora vranskih Ivana Paližne i Petra Berislavića u zagrebačkoj katedrali, lik sv. Josipa u istoimenoj crkvi u Karlovcu, likovi sv. Vida i sv. Martina u Pitomači, lik bl. Ivana Merza rađen za Domus croata u Rimu, osma postaja Kalvarije na Mariji Bistrici te brojni kipovi i reljefi likova sv. Franje, Bogorodice, Krista i Križnog puta. Serija mozaika i vitraja za crkve upotpunjuje Starčevićeve domete na području sakralnog stvaralaštva: život sv. Franje u vitražima franjevačke crkve u Čapljini, vitraži u kapelici u Peščenici kraj Vilnice u Hrvatskom zagorju, mozaik bl. Marka Križevčanina u istoimenoj crkvi u Zagrebu, mozaik sv. Leopolda Mandića i sv. Nikole Tavelića na Širokom Brijegu, mozaik Don Bosca u salezijanskoj crkvi u Zagrebu, mozaik hrvatskih velikana i vladara u crkvi Sv. Mihovila u Stražemanu, mozaik Sv. obitelji u istoimenoj crkvi u Vinjanima Gornjim, mozaik Krista Kralja u istoimenoj crkvi u Rešetarima kraj Nove Gradiške te impozantni granitni mozaik sv. Franje Asiškog u dužini 24 metra na pročelju crkve u Kočerinu.
Povezanost uz život, lik i portretiranje kardinala Alojzija Stepinca imali su svoj poseban odraz na kiparevu sudbinu i svjetonazor. Starčević je kardinala Stepinca upoznao još kao dječak i primio od njega za uspomenu na dar uskrsnu pisanicu. Nakon tog događaja zapamtio je veliku tugu svoga oca, nekadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Mate Vene Starčevića, uzrokovanu viješću o kardinalovoj smrti, kada nastaje prvi Starčevićev portret bl. Alojzija Stepinca. Godine 1981/82. Starčević je za stražemansku crkvu Sv. Mihaela izradio monumentalni mozaik s likovima hrvatskih povijesnih velikana, među kojima je bio i lik kardinala Stepinca. Zbog prisutnosti kardinalova lika, župnik Josip Devčić i Ante Starčević završili su na suđenju, a kipareva sudbina našla se dugi niz godina u nemilosti vladajućih krugova bivše Jugoslavije. Ta događanja nisu pokolebala Starčevićev kršćanski istinoljubivi svjetonazor, već su još intenzivnije usmjerila njegovo stvaralaštvo prema ogromnom polju realizacije sakralnih spomenika. U tom dramatičnom dijelu umjetnikova života oživjelo je drevno geslo prvih kršćana “Sanguis martirum, semen christianorum – Krv mučenika je sjeme kršćana”, ističe Salopek. Starčević je i pisao memoarsku prozu, eseje i pjesme.