Zagreb, (IKA) – Knjiga “Bijela krivnja / White guilt” Erica Lawrenca Gansa u izdanju Kršćanske sadašnjosti predstavljena je u srijedu 19. lipnja u dvorani Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Dr. Ivo Banac komentirao je glavne povijesno-politološke implikacije Gansova tumačenja uporabe bijele krivnje te krivnje općenito u našem kriznom vremenu.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić kratko se osvrnuo na tijek priprema objave knjige što datira od prije nekoliko godina. Nakana objavljivanja bila je hrvatskoj teološkoj, filozofskoj, sociološkoj i publici uopće ponuditi Gansa koji nije toliko poznat poput Renea Girarda te tako dati uvid u cjelokupnu problematiku. Ovu knjigu vidim kao dobitak za našu stručnu i drugu javnost, da se upozna s jednim zanimljivim razmišljanjem koje može upotpuniti sve ono što se na teoretskoj razini kod nas događa, rekao je, te pojasnio “na djelu u Hrvatskoj i na Zapadu je izboriti se za status žrtve, očuvati taj status, na neki način ga perpetuirati i stalno ga utvrđivati, pri tomu uvijek tražeći krivca za to tko je kriv za to da sam ja žrtva, ali zapravo ne tražeći izlaza iz statusa žrtve, nego se utvrđujući u tom statusu”.
Posebno je istaknuo kako se njemu kao teologu čini važnom teološka potka. U tom kontekstu citirao je Gansove riječi “izvorište bijele krivnje nije uporaba nasilja nego brisanje svetoga referenta”. Ova knjiga na jedan, kao i Girard na drugi način ponovno vraća u pitanje govor o Bogu, polazeći od društvenih teorija, istaknuo je Tanjić.
Prevoditelj i priređivač dr. Antun Pavešković izrazio je nadu da će knjiga naći odjek u hrvatskoj čitalačkoj publici. Upozorio je, kako je Gans težak autor, potrebno je računati na mnogo implicitnih referenci da bi se tekst mogao pratiti.
Bijela krivnja oznaka je onih progonstvenih diskursa koji, na tragu nekadašnjih pokreta za emancipaciju manjina, gotovo po inerciji optužuju većinu, često puta samo zato jer je većina. Ona je, za razliku od manjinskih skupina, neoznačena. Njezini se pripadnici prirodno uklapaju u društvo bez elemenata otklona od većinskog identiteta. Zato ovdje bijelo znači neoznačenost, simbolički nedostatak bilo kakve ‘boje’ a krivnja status koji se implicira većini za stvarne i izmišljene probleme manjinskih autsajderskih grupacija. O nastanku samih tekstova, pojasnio je kako autor ima elektronički časopis “Anthropoetics”, pa je ideja o knjizi nastala iz šest tamo objavljenih eseja, plus još jedan dodatni. Knjiga je objavljena u hrvatskoj i engleskoj verziji.
Moderator predstavljanja bio je prof. Anton Šuljić.