Istina je prava novost.

Zagreb: Predstavljena knjiga "Prijeđene granice – Život i duhovnost male sestre Magdalene"

Predstavljanje je priredila Kršćanska sadašnjost, a o knjizi su govorili autorica Angelika Daiker, biskup Vlado Košić te Stjepan Lice

Zagreb, (IKA) – Knjiga “Prijeđene granice – Život i duhovnost male sestre Magdalene” autorice Angelike Daiker predstavljena je 19. studenoga u Tribini grada Zagreba. Predstavljanje je priredila Kršćanska sadašnjost, a o knjizi su govorili autorica, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić te Stjepan Lice. Na početku predstavljanja autorica knjige doktorica teologije Angelika Daiker opisala je kako je nastala ideja za pisanje knjige o maloj sestri Magdaleni. Kao završeni teolog počela je raditi kao referentica u jednoj župnoj zajednici u Njemačkoj. U vrevi posla osjećala je prazninu i počela je primjećivati da je zaboravila na duhovnu hranu, na molitvu. Povremeno se povlačila u karmelićanski samostan kako bi molila u tišini i sabranosti. U tom traženju spajanja akcije i kontemplacije, rada i molitve naišla je i na male Isusove sestre te je shvatila kako je mala sestra Magdalena osjetila kako je teško živjeti kontemplativnim životom u svijetu izvan samostana. Do tada ništa nije bilo napisano o maloj sestri Magdaleni, a njezinih zapisa bilo je podosta.
Tako je Angelika Daiker, potaknuta životom i radom malih Isusovih sestra, odlučila doktorsku radnju posvetiti maloj sestri Magdaleni. No, naišla je na dva velika problema. Tada je mala sestra Magdalena bila još živa, a živjela je skrovitim i skromnim životom te nije bilo lako doći do izvora podataka, jer nije htjela govoriti o sebi. Angelika se našla i pred drugim problemom. Kada je došla u posjed spisa male sestre Magdalene, na nekima od njih bilo je napisano “strogo povjerljivo“. U tim spisima mala sestra Magdalena govorila je o svojim putovanjima u bivše komunističke zemlje iza “željezne zavjese“ i o susretu sa svojim prijateljima koje nije htjela razotkriti. Angelika Daiker konačno se uspjela i susresti s malom sestrom Magdalenom prije njezina posljednjeg putovanja u istočne komunističke zemlje Europe. Tada joj Angelika nije rekla da o njoj piše knjigu, no, mala sestra Magdalena to je već znala, ali nije htjela izravno pričati o tome. Nakon susreta s njom uspjela sam kontemplaciju u svoj život unositi iz dana u dan. Pored kontemplativnog puta naišla sam i na put “prelaženja granica“ s kojima se mala sestra Magdalena susretala kroz čitav svoj život. Jedna od najvećih granica za malu sestru Magdalenu bila je i bolest koja joj je dugo priječila ulazak u samostan, istaknula je autorica.
Mala sestra Magdalena čitav svoj život posvetila je radu s muslimanima. U govoru o današnjem radu i prijateljstvu s malim Isusovim sestrama, Angelika Daiker rekla je kako danas radi kao referent u svojoj biskupiji za praćenje umirućih koji su u potrebi te tugujućih za njima. Predgovor knjizi napisao je biskup Košić. O maloj sestri Magdaleni rekao je kako je ona uz blaženu Majku Terezu zasigurno najveća žena proteklog stoljeća. “Granice koje se provlače kroz cijelu knjigu označavaju posebnu duhovnost koju je mala sestra Magdalena živjela po uzoru na Isusa Krista. Ona je željela biti svima sve, čovjek među ljudima te je donosila ljubav svima gdje god bi putovala po svijetu. Svjedočila je kršćansku ljubav među muslimanima, ali bez nakane da ih obrati na kršćanstvo“, istaknuo je biskup Košić, osvrćući se na život i rad male sestre Magdalene.
O duhovnosti male sestre Magdalene govorio je Stjepan Lice, koji je istaknuo da je njezin život bio prožet molitvom, euharistijskim klanjanjem, kontemplacijom, pokorom i radom. “Nije se oslanjala na svoju mudrost nego se otvorila Božjoj volji. Shvatila je da postoji samo duhovnost koja vodi k Bogu i čovjeku. Za nju nitko nije bio suvišan te nije nikoga zapuštala niti zanemarivala. Isticala je da je kontemplativni život, život prijateljstva s Isusom“, dodao je Lice. Na predstavljanju su bile nazočne i male Isusove sestre iz Njemačke, Austrije, Italije, a bila je nazočna i regionalna poglavarica malih Isusovih sestra s. Klaudija Nada.