Zagreb, (IKA) – Do sada najopsežnija monografija o Majci Tereziji pod naslovom “Majka ljubavi”, katoličkog svećenika s Kosova Lusha Gjergjia, predstavljena je 23. svibnja u Zagrebu. Lush Gjergji, novinar i pisac, prati život Majke Terezije od 1962. Ovo izdanje prvi put je objavljeno 1990., prevedeno je na više svjetskih jezika, a vrijednost hrvatskog izdanja je u tome što ima dodatak o beatifikaciji Majke Terezije. Predstavljajući knjigu, dekan prištinskog Sveučilišta Martin Berishaj istaknuo je veličinu Majke Terezije, koja je uvijek bila spremna oprostiti, navodeći primjer kako je molila i na grobu Envera Hoxhe, koji joj je zabranio dolazak u Albaniju da bi vidjela vlastitu majku i sestru. Berishaj je dodao kako je Majka Terezija širila vrijednosti koje je primila u albanskoj katoličkoj obitelji, okružena muslimanima i pravoslavnima.
Autor knjige Lush Gjergji naveo je da je u monografiji pokušao istaknuti najvažnije trenutke iz života Majke Terezije prateći je od 1962. do smrti 1997. godine. Nazočio je i svečanoj dodjeli Nobelove nagrade Majci Tereziji. Htjela je odustati od primanja nagrade, rekavši da joj ne znači ništa, ali ju je ipak primila na nagovor pape Ivana Pavla II., podsjetio je. Ta velika žena i redovnica također je najavila da će se povući nakon nagrade, ali ju je Papa odgovorio, kazao je autor. Govorio je i o dubokoj povezanosti Majke Terezije s hrvatskim narodom i hrvatskim svećenicima, s kojima je dobro surađivala. Spomenuo je da je Zagreb bio jedna od temeljnih postaja njezina života, jer je iz Zagreba otputovala u Irsku daleke 1928. i nakon šest mjeseci priprema otišla u Calcuttu i ondje nastavila svoj dobrotvorni rad u redu misionarki ljubavi, pomažući tisućama odbačenih, pa i gubavcima. Njezina je krilatica ljubavi glasila: “Dodirni gubavca svojom dobrotom” i to je bit njezina redovničkog životnog izbora, istaknuo je. Koliko je velika ljubav Majke Terezije bila prema bližnjima, osobito prema onima koji su trpjeli i patili, pokazuje činjenica da se svako jutro pitala: “Što ću danas učiniti za Boga, a što za čovjeka”. To je, kazao je Gjergji, duhovna ostavština Majke Terezije, izvijestio je HKR.
Uime nakladnika, Kršćanske sadašnjosti, o monografiji su govorili ravnatelj Adalbert Rebić i pomoćnik ravnatelja Anton Šuljić. Monografiju je tiskala Kršćanska sadašnjost, a s talijanskoga ju je prevela Dubravka Dubravec-Labaš.