Zagreb, (IKA) – Od ranijih jutarnjih sati vjernici hodočaste u crkvu Svetoga Duha u zapadnom djelu Zagreba, tzv. zagrebački Emaus, gdje se održava tradicionalno proštenje na Uskrsni i duhovski ponedjeljak.

Na brežuljku Sveti Duh drvena crkva Svetog Duha spominje se 1492., koju je od propasti oko 1622. godine spasio isusovac Ljudevit i od tada je crkvica zidana. Tu je 1625. osnovana bratovština sv. Izidora, zaštitnika seljaka, da bi se klonili kletve, zaklinjanja, psovke, otimačine i lihve. Prema kazivanjima, njihova živa vjera bila je nagrađena: oživjelo je mrtvorođeno dijete jednoga seljaka jer su se roditelji zavjetovali Duhu Svetome, a crkvica Svetog Duha se od tada smatra čudotvornom. Svečano posvećenje crkvice bilo je u nedjelju nakon Presvetog Trojstva 1705. Po ukidanju isusovačkog reda, crkvica je ponovno zapuštena, a po odredbi cara Franje I., vojska je u njoj 14. listopada 1809. uskladištila barut. No, nekoliko mjeseci nakon toga, 30. lipnja 1810., u crkvicu je udarila munja, pa je uslijed eksplozije ista do temelja srušena. Župnik Petar Horvatić podigao je sadašnju crkvicu Svetoga Duha 1832., sakristija je dograđena 1841., a 1876. godine postavljene su i orgulje. U tijeku kolovoza 1893. godine crkvica se ponovno obnavlja te su dograđene i dvije kapelice: na istočnoj strani s oltarom Svetog Trojstva, a na zapadnoj s oltarom Navještenja Blažene Djevice Marije. Obnovljenu crkvicu je 13. svibnja 1894. blagoslovio tadašnji župnik dr. Stjepan Boroša. Franjevci konventualci protjerani s Cresa došli su u Zagreb, te im je 1922. nadbiskup Bauer dodijelio župu na Svetoduškom brijegu, danas župa sv. Antuna Padovanskoga. Ulica koja prolazi pokraj crkve dobila je ime Sveti Duh godine 1913., a ime joj je ponovno vraćeno početkom devedesetih godina.
U kripti crkve Svetoga Duha danas se nalazi grobnica franjevaca konventualaca.
Mise u prošteničkoj crkvi danas su još u 12 i 16 sati, a večernja misa u 19 sati u crkvi Sv. Antuna.