Zagreb, (IKA) – “Siromaštvo i solidarnost: Hrvatska u proširenoj Europi” tema je dvodnevne međunarodne znanstvene konferencije otvorene 14. listopada u Zagrebu, na kojoj će niz uglednih stručnjaka raspravljati o stanju siromaštva, solidarnosti, supsidijarnosti i općeg dobra u Hrvatskoj te o unutarnjim kapacitetima hrvatskoga društva za rješavanje problema siromašnih. U predavanjima i tri radne skupine obradit će se niz značajnih tema, među ostalim, utjecaj siromaštva na demografska kretanja u Hrvatskoj, borba protiv siromaštva, financijske prilike i zdravlje nezaposlenih u našoj zemlji, raspoloživost hrvatskih građana za dobrovoljnost i solidarnost, obitelj i siromaštvo – stavovi prema djeci kao riziku siromaštva.
Organizatori znanstvenoga skupa su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Hrvatski Caritas, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Revija za socijalnu politiku.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve mr. Gordan Črpić na otvaranju je govorio o projektu praćenja siromaštva u Hrvatskoj iz kojega je kao sinteza proizašla ova konferencija, a koji je formalno započeo 2002. godine kad su Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK dogovorili da se krene u istraživanje stanja siromaštva i kapaciteta hrvatskog društva za rješavanje problema siromašnih. Spomenuo je da je već od samog početka istraživanja bilo jasno da se problematiku siromaštva ne može reducirati samo na mjerenje različitih dimenzija siromaštva, već da cijeli projekt treba postaviti šire, pa je odlučeno u istraživanje, uz mjerenje siromaštva, uključiti i mjerenje sustava vrijednosti, posebno fokusirajući odnos prema nekim osnovnim načelima socijalnoga nauka Crkve kao što su dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost, supsidijarnost, opće dobro, odnos prema obitelji i religijskim orijentacijama.

Istaknuo je da je značajna pozornost posvećena i odnosu prema dobrovoljnosti i povjerenju u institucije i ljude, jer su to ključni faktori za razumijevanje kapaciteta hrvatskog društva za rješavanje problema siromaštva i mnogih drugih problema i pitanja koja se kod nas postavljaju. Mr. Črpić napomenuo je i da je projekt nametnuo potrebu interdisciplinarnosti i suradnje stručnjaka raznih profila te su se uključili kolege sa zagrebačkog KBF-a, Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Ističući kako nakon trogodišnjeg rada na projektu ova konferencija “podvlači crtu” na taj dio projekta praćenja siromaštva u Hrvatskoj, mr. Črpić kazao je da ćemo “nakon ove konferencije biti bogatiji za razumijevanje stanja siromaštva, solidarnosti i supsidijarnosti, općeg dobra, jednom riječju stanja siromaštva i kapaciteta Hrvatske za rješavanje problema siromaštva i socijalne isključivosti”.

Komentirajući kako su mnogi postavili pitanje zašto ovo istraživanje, zašto Caritas i Centar ulaze u istraživanje hrvatskog društva umjesto da konkretno pomažu, mr. Črpić pojasnio je da je hrvatsko društvo još uvijek neistraženo i ako se želi ozbiljno postaviti i riješiti neki društveni problem, onda je nužno najprije dobro se upoznati sa samim problemom, kako bi mu se adekvatno pristupilo i kako se ne bi rasipale snage na postavljanje apstraktnih problema i rješavanje istih, jer u tom slučaju realni problemi i realno dohvatljiva rješenja ostaju nedohvatljivi i zamagljeni. I ovaj projekt pokazao je da u Hrvatskoj ima mnogo potencijala, dobrog potencijala za razvoj solidarnosti, povjerenja, općeg dobra, da ljudi žele i mnogo očekuju. U tom kontekstu može se reći da ima potencijala i za rješavanje problema siromašnih našim unutarnjim kapacitetima, samo taj potencijal trebamo osloboditi i odgovarajuće ga kanalizirati što raznim institucijama Crkve i društva predstoji nakon ove konferencije, zaključio je mr. Črpić.

Dekan zagrebačkog KBF-a dr. Tomislav Zdenko Tenšek prokomentirao je da nije dovoljno samo snimiti siromaštvo, to je samo istraživački predložak, nego je potrebno znati razinu i strukturu siromaštva i siromašnih, ali još je potrebnije vidjeti kako pomoći siromasima i to na konkretnoj razini pomoći neposredno ugroženima i na strukturalnoj razini uklanjanja generatora siromaštva. Zato je naglasak u istraživanju usmjeren upravo na dimenziju unutarnjih kapaciteta hrvatskoga društva za rješavanje problema siromaštva i siromašnih, kazao je, spomenuvši da je samo istraživanje rađeno u dvije etape kao kvantitativno i kvalitativno. Kvalitativno istraživanje rađeno je na pet rizičnih skupina, a ispituje zapadanje u siromaštvo među niže obrazovanima, nezaposlenima, obiteljima s velikim brojem djece, samohranim roditeljima i visoko zaduženim građanima Hrvatske.

Pozdravljajući sudionike skupa, predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak istaknuo je da se siromaštvo može pobijediti bogatstvom, a kršćani traže to bogatstvo u onome tko je najbogatiji, a to je Bog. Bog je bogat milosrđem, dobrotom i ljubavlju i koliko se budemo mi tim bogatstvom obogaćivali, toliko će manje biti siromaštva među ljudima, izjavio je biskup Mrzljak, prokomentiravši kako je i na upravo završenom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije ponovno istaknut Caritas kao važni dio pastorala Crkve.

Govoreći o solidarnosti i siromaštvu, dr. Vlado Šakić iz Instituta Ivo Pilar spomenuo je da sva istraživanja u suvremenoj sociologiji, psihologiji, i srodnim disciplinama pokazuju jedan aspekt moći, tendenciju moći da se koncentrira u sve manje skupina, to je prirodna tendencija moći dok ne dođe u najuži krug, i tada dolazi do određenih socijalno-tektonskih poremećaja. Spomenuo je kako suvremena istraživanja u pozitivnoj psihologiji pokazuju da ne znači da smo nesretni ako smo siromašni, te se prema tome postavlja pitanje želi li tendencija prema moći i bogatstvu nadoknaditi onu prazninu subjektivnog osjećaja da nismo baš sretni. Kazao je da istraživanja također pokazuju da ljudi koji vjeruju, da su sretniji, zdraviji i solidarniji.

U ime Poglavarstva grada i gradonačelnika Milana Bandića pozdravnu riječ uputio je Stipe Zeba, upozorivši da smo u modernom načinu života često zaokupljeni svojim poslovima, težnjama i brigama pa i ne zamjećujemo ljude oko sebe, njihove potrebe i probleme. Vjerujemo da će podaci koje ćete ovdje iznijeti kao i rasprave na tu temu potaknuti nas sve skupa da postanemo svjesniji realnosti i pokušamo učiniti više za svoga bližnjega. I Crkva i politika pozvani su na služenje, osobito za one najnemoćnije u društvu, zaključio je Zeba.

Na konferenciji za novinare u siječnju ove godine predstavljeni su rezultati istraživanja “Praćenje siromaštva u Hrvatskoj” koje su u ožujku i travnju 2004. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas proveli na uzorku od 1216 odraslih građana Hrvatske, a prema kojima 29,2% populacije živi ispod praga siromaštva.